Hrvatski premijer Tihomir Orešković u petak je u Bruxellesu na rubu summita Europske unije razgovarao s mađarskim i slovenskim premijerom Viktorom Orbanom i Mirom Cerarom o migrantskoj krizi.
Od hrvatskog izaslanstva se doznaje da je premijer Orešković s mađarskim kolegom razgovarao o ponovnoj uspostavi željezničkog prometa koji je Mađarska prekinula na tri granična prijelaza s Hrvatskom strahujući od migranata. Orban je objasnio da je riječ o tehničkom razlogu da se takva odluka automatski produžuje svakih trideset dana.
Premijeri su se dogovorili da se na razini ministara unutarnjih poslova dviju zemalja što prije predloži rješenje za ponovnu uspostavu željezničkog prometa, a odmah nakon sastanka uspostavljen je kontakt između tih ministarstava kako bi se operacionalizirao dogovor predsjednika vlada.
Orešković i Orban razgovarali su i o mogućnostima gospodarske suradnje, koja je, po Orbanovim riječima, do "sada bila zanemarena", doznaje se od hrvatskog izaslanstva.
Sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom, Orešković je razgovarao uglavnom o migrantskoj krizi.
Premijer Orešković prvi put sudjeluje na summitu EU-a, na kojem se od četvrtka popodne vode pregovori o reformskom paketu koji traži Velika Britanija prije održavanja referenduma o ostanku ili odlasku te zemlje iz Europske unije.
Premijer Orešković je rekao da se nada da je dogovor blizu.
- Nadam se da ćemo večeras završiti, blizu smo. Ali ništa nije gotovo dok sve nije gotovo, rekao je premijer Orešković u kratkoj izjavi za hrvatske novinare
Pregovori s Britanijom najviše zapinju na pitanju socijalnih naknada za nebritanske radnike iz drugih zemalja članica. Jedno od težih pitanja odnosi se na doplatke za djecu nebritanskih radnika, koja ne žive s roditeljima na otoku. Predlaže se da se doplatci za takvu djecu indeksiraju prema standardima zemlje u kojoj žive, a ne prema britanskom standardu.
Kod tog pitanja dio zemalja ne želi da se to primjenjuje retroaktivno, to jest za djecu radnika koji već rade u Velikoj Britaniji, nego samo za novoprodišle radnike ili novorođenu djecu radnika iz drugih zemalja članica koji rade u Velikoj Britaniji. To je pitanje posebno osjetljivo za Poljsku, budući da oko milijun Poljaka radi u Velikoj Britaniji.
Što se hrvatskih državljana tiče, njih u Britaniji radi vrlo mali broj. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju samo je između 800 i tisuću hrvatskih državljana dobilo dozvole za rad u Velikoj Britaniji. Britanija još nije otvorila svoje tržište rada za hrvatske radnike i najvjerojatnije će iskoristiti mogućnost predviđenu u hrvatskom pristupnom ugovoru da ne dopusti hrvatskim državljanima zapošljavanje bez radnih dozvola sedam godina od ulaska, to je jest do 1. srpnja 2020. (Hina)