U hrvatskim zatvorima i kaznionicama boravi oko tisuću ljudi više nego što ih smije biti prema međunarodnim konvencijama koje propisuju uvjete smještaja. Kapaciteti domaćih kaznionica i zatvora su 3.777 osoba, a u njima je trenutno oko 4.800 zatvorenika.
- Ipak, pomak je dobar jer u odnosu na 2011. pali smo sedam posto. Imamo smanjen trend zbog izmjene politike kažnjavanja koja je važna i zbog uvođenja probacijskog sustava, kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavljajući izvješće na sjednici Vlade.
- Mi smo sigurna zemlja s malim brojem ljudi u zatvorima s obzirom na postotak. U prosjeku smo vrlo razvijenih europskih zemalja i to je odlična stvar i jedna od boljih koje imamo, tvrdi ministar. Miljenić je kazao i da u zatvorima nije bilo velikih incidenata te da se dogodio samo jedan bijeg, a i taj je bjegunac kasnije uhićen.
- Drugi su zadovoljni pa ne bježe, a ima još jedna druga stvar, znaju da nemaju gdje pobjeći. Iz Hrvatske se jednostavno nema gdje pobjeći. Bijeg iz zatvora je besmislen, pojasnio je Miljenić.
Izmjene poreznog zakona
Nakon ulaska Hrvatske u EU Porezna uprava bit će dužna naplatiti i potraživanja bilo koje članice EU-a prema hrvatskim tvrtkama i građanima i to zahvaljujući jedinstvenoj ovršnoj ispravi. Ona vrijedi na cijelom teritoriju EU ako je izdana u jednoj zemlji članici. Na isti način će porezne uprave ostalih zemlja članica naplaćivati potraživanja hrvatske države u svojoj zemlji.
Donose to izmjene i dopune Općeg poreznog zakona, što znači da će Porezna uprava tako naplaćivati porez i javna dugovanja bilo koje vrste ako ih utvrđuje članica EU ili se ona naplaćuju u ime EU-a, a u to su uključene i novčane kazne, upravne i druge pristojbe koje se tiču tih davanja. Poreznici mogu odbiti pružiti pomoć ako se zahtjev odnosi na tražbine starije od pet godina ili je njihov ukupni iznos manji od tisuću i pol eura ili bi ta naplata dužnika dovela u tešku materijalnu situaciju. Porezna uprava će nakon ulaska Hrvatske u EU moći tražiti podatke iz drugih zemalja članica o poreznim obveznicima, kako bi se spriječili pokušaji izbjegavanja poreza. Od 1. siječnja 2015. dio informacija razmjenjivat će se automatski. Tako će za manje od dvije godine poreznici u cijeloj EU imati podatke iz svake zemlje o nečijem dohotku od nesamostalnog rada, odnosno plaći, primicima članova uprava i upravnih vijeća te o životnim osiguranjima. Te podatke imat će i hrvatski poreznici. Razmjenjivat će se i podaci o zaradama od kamata na štednju. (J. MARIĆ/NL)