Kancerogeni aromatski ugljikovodik benzen ispušta se s brodova za
prijevoz kemikalija u Jadransko more, obicno nakon što ga se iskrca u
talijanskim lukama. To su nam potvrdili neki hrvatski pomorci koji su
plovili, ili još uvijek plove, na takvim brodovima. Vlasnici
brodova to zahtijevaju buduci da je odlaganje takvog otpada skupo, a i
rijetke su luke koje ga mogu negdje zbrinuti.
U spremnicima brodova, nakon iskrcaja benzena ili nekih drugih kemikalija, ostane
odredena kolicina sirovine koju prevoze, a koja se zatim ispušta u more ubrzo
nakon isplovljivanja iz luke u kojoj je obavljen iskrcaj. Pomorci nam vele da je
obicno rijec o 400-tinjak litara tekucine. Problem je, medutim, što se
ispuštanje, primjerice, benzena - koji se koristi kao otapalo u industriji, ali
i za proizvodnju lijekova, lakova, boja - vrlo teško može otkriti jer je rijec o
bezbojnoj tekucini koja vrlo lako isparava.
Prema medunarodnoj
konvenciji MARPOL, koju je usvojila i Hrvatska, brodovima je doista dopušteno
ispuštanje nekih kemikalija, odnosno štetnih tekucih tvari iz svojih tankova, no
to ne smiju ciniti unutar 12 nautickih milja od obale, odnosno u teritorijalnom
moru, brod pritom mora biti u vožnji, mora imati uredaje kojima se kontrolira
kolicina i brzina ispuštanja, dok brzina ispuštanja ne smije biti veca od 30
litara na jednu nauticku milju.
Jedan nam je hrvatski pomorac kazao da je u slucaju benzena ta
granica maksimalno 200 litara. Dakle, s brodova se, prema tvrdnjama pomoraca,
ispušta najmanje duplo veca kolicina od dopuštene. No, nije problem samo u
kolicini, nego i u tome što se kemikalije ispuštaju puno bliže obali no što je
propisano.
U Ministarstvu mora tvrde da nemaju saznanja o ispuštanju opasnih
kemikalija s brodova u Jadranu. Navode i da u vodama pod
jurisdikcijom Hrvatske nije dopušteno s brodova bilo koje zastave ispuštati
onecišcujuce kemikalije ili druge opasne i štetne tvari. No, u Ministarstvu kao
da zaboravljaju da se ZERP, nad kojim bi Hrvatska htjela imati jurisdikciju, ali
je realno nema, ne primjenjuje na clanice EU-a, pa hrvatska Obalna straža, i da
hoce, ne može kontrolirati brodove iz EU-a koji tuda plove. (B. ŽIŽOVIC)
OVO JE SKRACENA VERZIJA TEKSTA. VIŠE MOŽETE PROCITATI U NEDJELJNOM IZDANJU GLASA ISTRE.