Hrvatska danas nema zamjenu za brodogradnju. Kakva god bila, nju treba spasiti. U protivnom, prepolovit cemo izvoz, necemo proizvoditi niti jedan složeniji proizvod, a državi prijeti bankrot, rekao je predsjednicki kandidat IDS-a Damir Kajin na konferenciji za novinare u utorak.
Prema njemu, brodogradnja treba iznova postati jedan od prioriteta. Izlaz iz krize vidi u hrvatskim fondovima, kao što je mirovinski, koji bi trebali ulagati u izgradnju brodova koje ce zatim rentati brodarima i tako vracati novac. Kajin podsjeca da bi i država morala otpisati potraživanja prema brodogradnji te ih dijelom kompenzirati pomorskim dobrom. Podsjetio je pritom na pulski primjer. Devedesetih godina Pula je otpisala potraživanja prema Uljaniku u visini jednog godišnjeg pulskog proracuna. Pula je s tim novcem mogla izgraditi dvije škole, dva bazena ili dvije dvorane. Umjesto toga ima stabilno brodogradilište.
U ovom trenutku jedino Uljanik može preživjeti 2010/11. godinu. Nakon toga racuna se na oporavak tržišta. Pulsko brodogradilište razmišlja samo financirati dva nova broda da bi zaposlili svoje kapacitete i izbjegli prazni hod. Zatim bi brodove dali u najam brodarima i tako vracali uloženo. U Uljaniku moraju sklopiti nove ugovore ili pronaci posao u naredna tri mjeseca, a ovo je jedno od rješenja, najavio je Kajin koji je dan prije razgovarao s Karlom Radolovicem.
Jasno je da niti jedno drugo brodogradilište u Hrvatskoj ne može o slicnom niti sanjati. Umjesto plana B i C o kojima govori premijerka, plan mora doci odmah sada. Plan B mogao bi biti gašenje tri brodogradilišta, a plan C bit ce pretvaranje istih u remontne navoze. Prvi pokušaj privatizacije hrvatske brodogradnje neslavno je propao, a do kraja godine trebao bi biti proveden drugi.
Mora se ici u što hitniju privatizaciju, ali ne tako da je brodogradnju kupe svjetski hohštapleri i da se iživljavaju na toj lešini zvanoj brodogradevna industrija. Oni koji misle da ce hrvatsku brodogradnju spašavati stranci, ti su naivci. Da je tome tako, onda bi Nijemci spasili svoju brodogradnju.
Od ukupno deset milijardi kuna državnih potpora u 2007., brodogradnja i promet dobili su cak 8,3 milijarde, dok je sva preostala industrija dobila 1,7 milijardi. Svaki zaposleni gradanin za potpore je u 2007. izdvojio 5.899 kuna. Svaki zaposleni u brodogradnji, osim uljanikovaca, dobiva 227.488 kuna godišnje, poljoprivrednik 93.214, a u ostaloj industriji 10.943 kuna.
I pored svega toga stecaj škverova bio bi daleko skuplji od sanacije, smatra Kajin. Stecaj se mora izbjeci jer bi povukao za sobom državu u bankrot. Banke bi aktivirala državna jamstava koja u ovom trenutku dostižu gotovo deset milijarde kuna.
Uljanik devet brodova prodaje za 1,3 milijarde dolara, a splitsko brodogradilište isti broj brodova za 650 milijarde dolara. Upravo kod razlika u cijeni vidi se pristup poslu kojeg je odabralo rukovodstvo Uljanika. Radolovic je u pravu kada kaže da je brodogradnju trebalo sanirati devedesetih godina, a ovo je naprosto koprcanje u baruštini brodogradevne neizvjesnosti, ali moramo joj dati još jednu šansu, zakljucuje Kajin.