Adaptacija smještajnih kapaciteta na Velom Brijunu prošle godine zapocela je renoviranjem vile Lovorka za ukrajinskog bogataša. Bio je to neophodan korak Uprave Javne Ustanove NP Brijuni ne bi li privukli što veci broj kvalitetnih gostiju na to otocje. Brijuni bi se željeli afirmirati kao jedna od najglamuroznijih destinacija na Jadranu no za to je potrebna adaptacije smještajnih kapaciteta. Zbog dotrajalosti, NP Brijuni ove godine krece u više milijunsku investiciju. Ravnatelj Javne ustanove Eduard Kolic tvrdi da ce radovi biti gotovi do konca godine.
Zaokruživanje cjeline
- Ove godine stavili smo u plan i proracun adaptaciju svih 30 soba hotela Istra, koji se nalazi tik uz hotel Neptun. Namjeravamo urediti smještajni dio hotela te lobi i donji dio bara. Obližnji restoran Galija ne bismo dirali jer je renoviran prije par godina. Tako bismo zaokružili tu cjelinu hotela Istra. Radi se o milijunskoj investiciji koju cemo zasigurno odraditi tijekom ove godine. U tijeku su javni natjecaji za prikupljanje najpovoljnijih ponuda za odabir izvodaca radova.
Uredit cemo sve sobe, dakle obnoviti namještaj, zidove, instalacije, sanitarije i sve što ide s time. Ono što nam trenutno predstavlja problem su rokovi koji nas stišcu. Naime, za provedbu te investicije nužan nam je bankovni kredit, koji isto tako mora ici na javni natjecaj. Nama su najbitnije tri klauzule, i to kamatna stopa od najviše dva posto, pocek dvije godine i rok otplate pet godina. Dok sve to odradimo, bojim se da necemo moci zapoceti radove do ljeta. Stoga planiramo poceti raditi na jesen pa bismo do Nove godine bili gotovi. Nakon adaptacije hotel Istra bi trebao imati cetiri zvjezdice. Dakako, u sklopu hotela izgradili bismo i wellness centar.
Želim istaknuti da svaki projekt iziskuje odluku Vlade, na svoju ruku ne možemo raditi ništa. Najbitnije je da Javna ustanova NP Brijuni samostalno održava sve objekte te da sve financiramo iz tekuceg poslovanja. Ako nastavimo tim tempom, za tri godine mogli bismo samostalno renovirati i ostala dva hotela te sve vile na otoku, cime bi Veli Brijun mogao postati VIP odredište na Jadranu, istice Kolic.
Tijekom prošle godine Javna ustanova NP Brijuni ostvarila je 145 tisuca dnevnih gostiju i 28.800 nocenja, što je otprilike šest, odnosno dva posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Kolic kaže da su za to krivi i vremenski uvjeti.
- Prošlo je ljeto bilo dosta kišovito pa smo zbog toga imali zasigurno manje posjeta. Nama ne dolaze izletnici na Brijune a da pritom ne odsjedaju u Istri. Mi upravo ciljamo na tu kategoriju gosta. Uprihodili smo 54 milijuna kuna, od cega od hotelijerskih usluga 21 milijun. Od dnevnih izletnika zaradili smo 14 milijuna kuna. U odnosu na lanjski plan, ti su prihodi bili za dva posto veci, dok su rashodi u iznosu od 50,8 milijuna kuna bili za jedan posto manji. Kad uzmemo u obzir sve te podatke, možemo reci da smo poslovnu godinu završili u plusu s 3,2 milijuna kuna, unatoc nešto manjem broju gostiju. Puno sredstava trošimo na infrastrukturu jer samostalno adaptiramo sve objekte komunalne infrastrukture, istice Kolic.
Lovorka potaknula interes
Tijekom prošle godine uloženo je mnogo novca za nabavku plovila i adaptaciju objekata. Najbitniji projekt lani bila je adaptacija vile Lovorke, koju je na pet godina iznajmio gost iz Ukrajine. Kolic kaže da je buking za ovu godinu vrlo dobar.
- Vila Lovorka uredena je vlastitim sredstvima tijekom prošle godine, a rezervirao ju je na pet godina ukrajinski gost. On ce još cetiri godine, svakog kolovoza, u njoj boraviti na odmoru. Vila je uredena tako što je naš gost unaprijed platio smještaj i tim smo novcima obavili adaptaciju. No nakon što je taj Ukrajinac boravio u vili Lovorki i drugi su se gosti zainteresirali tako smo je i njima iznajmili na par tjedana. S tako uredenom vilom postižemo i bolju cijenu najma - ona je danas 12.500 kuna po danu za šest osoba.
Vila Primorke za osam osoba stoji 14.700 kuna a vila Dubravka 7.600 kuna za cetiri osobe. Buking za kolovoz je jako dobar, a imamo naznaka da ce i drugi termini svih triju vila biti popunjeni. Nama je intencija što više eksploatirati vile koje ce u skorijoj buducnosti biti renovirane. Lovorka je gotova, a preostaje nam renoviranje Primorke i Dubravke. Mislim da ove godine necemo ici u taj posao jer imamo u planu drugi, malo veci projekt, kaže Kolic.
Veli Brijun uskoro postaje veliko radilište
Ravnatelj Kolic pojašnjava da ce se krenuti u kompletno uredenje tog najveceg otoka arhipelaga.
- U proljetnom dijelu uredivat cemo cijeli otok, prirodnu i kulturnu
baštinu. Prošle godine otvorili smo prvu edukativnu stazu na
Zelenikovcu. Radi se o stazi geološko-paleontoloških nalaza koji ce
biti dio nove ponude za naše goste. Uredili smo mediteranski vrt,
ogradeni prostor od dva hektara s paviljonima u kojem raste
mediteransko bilje Brijuna. Projekt "Brijunska maslina" takoder je
oživio i trenutacno smo u fazi determinacije svih 400 maslina, koliko
ih ima na otoku. Sve su masline u šumskom ekosustavu otoka, što je
jedinstveno na Mediteranu.
U planu nam je i posaditi ekološko povrce, u
našem povrtnjaku, koje ce se koristiti u kuhinjama naših hotela, kao i
masline koje budemo ubrali. Namjera nam je oživiti pcelarnike za
proizvodnju domaceg meda. Ako se obistine sve želje i planovi, Veli
Brijun bi uistinu mogao postati ono što je nekad bio, mondeno
jet-settersko odredište europske elite, istice Kolic.