Bratimljenje po ugljenu

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Grad Labin i Opcina Raša potpisali su pismo namjere o bratimljenju s Carbonijom na Sardiniji, s kojom ih veže rudarenje, izvijestili su labinski gradonacelnik Tulio Demetlika i raški nacelnik Josip Knapic. Namjera je s talijanskim partnerom, nekoc bratskom Idrijom, koja je turisticki vrednovala rudnike žive, te jednim francuskim gradom kandidirati prije dvije godine predstavljen projekt "Rudnici kulture" na natjecaju pretpristupnog fonda u prosincu. Taj projekt obuhvaca izgradnju gradske knjižnice i multimedijalnog kulturnog centra u kompleksu Pjacal te arhivske materijale, a korak je prema ostvarenju "Podzemnog grada".

U pismu - koje ce uskoro tematizirati labinski vijecnici - navodi se, naime, da gradovi izgradeni prije sedamdesetak godina po istoj arhitektonskoj matrici zajedno žele obnoviti napuštenu rudarsku baštinu koristeci pogodnosti koje pruža Europska unija.

- Ove dvije rudarske sredine zadesila je ista sudbina: ni ondje, kod zatvaranja ugljenokopa, država nije imala sluha za industrijsku baštinu. Dosad smo naše rudarsko naslijede uspjeli zaštititi kao kulturno dobro, pa se na Pjacalu može graditi i rekonstruirati samo po posebnim uvjetima. Carbonia je, istina, korak naprijed. Od napuštenog kompleksa uredili su muzej rudarstva, arheološki i paleontološki, institut za istraživanja te galeriju, kazao je Demetlika.

Ravnatelj labinskog Gradskog muzeja Tulio Vorano istaknuo je da se radi o prvom pravom muzeju rudarstva u Italiji, s odlicno prikazanim silaskom u rudnik i pregledom proizvodnje. Prenio je i tvrdnje gradonacelnika Carbonije Salvatorea Cherchija o unisono prihvacenom prijedlogu za bratimljenje tamošnjih vijecnika. «Ponosni su na ideju rudarstva, smatraju da je to njihova jedina buducnost», dodao je Vorano, iznoseci podatak da je Carbonia - u cijem se susjedstvu još eksploatirao ugljen - prepolovila stanovništvo s nekadašnjih 60 tisuca. Primijetio je i da trg u Carboniji spada u vrhunska dostignuca arhitekta Gustava Pulitzera Finalija, koji je projektirao i Rašu.

Raški nacelnik Knapic, pak, smatra "Podzemni grad" ishodištem ostalih projekata vezanih uz vrednovanje rudarske povijesti. Podsjetio je da su - na tragu nastojanja da Raša bude proglašena zašticenim gradom moderne arhitekture - krenuli s održavanjem simpozija arhitekture. Veli da jedan stan u opcinskom središtu namjeravaju urediti i opremiti po uzoru na rudarski s kraja tridesetih godina prošlog stoljeca.


Podijeli: Facebook Twiter