Prošlo je vec desetljece od kada je u Medulinu, na plantaži Kanižela podignuta eksperimentalna plantaža smokava. Istu je, osmislio i iz rijeci u djela proveo agronom Željko Prgomet, prvi i jedini doktor znanosti u nas na podrucju smokvarstva.
Cilj je plantažnog uzgoja bio utvrditi najrodnije sorte smokava za podrucje Poluotoka. U tom je smislu, podsjecamo, na površini od dva hektara, posadeno 600-tinjak stabala s 20 sorata koje su kroz deset proteklih godina pomno istraživane. No, usprkos jednakoj njezi, navodnjavanju kap na kap i ekološkom uzgoju, svaka je sorta kroz vrijeme pokazala svoje karakteristike.
"Ove se godine, po prvi puta u deset godina pomnog pracenja i skrbi, na pojedinim sortama i stablima pojavio smokvin medic. Iako napad nije bio jak, ovaj je štetnik "uhvatio" petrovacu crnu i zimicu te djelomicno šaraguju", veli dr. Prgomet, dodajuci kako se usprkos obavljenoj jacoj rezidbi, tocno pretpostavilo, da nakon desetljeca umjerene rezidbe mora doci do bolesti i štetnika na pojedinim sortama i manjim stablima.
Govoreci o novostima iz pokusnog smokvika, njegov vlasnik, veli kako se pokazalo da je bilo potrebno tek jedno vece navodnjavanje, što dokazuje da su stabla sa svojim korijenjem sama uspijevala doci do podzemne vode, odnosno koristiti površinsko navodnjavanje rosom.
S ovim spoznajama pred nama je jedna nova prica, što zorno kazuje da je proucavanje plantažnog uzgoja smokava imalo ne samo istraživacko i ekološko, vec i materijalno opravdanje.
O istarskim smokvama u Maroku
Osim podataka glede "ponašanja" pojedinih sorata, plantažni je uzgoj, jedini takve vrste u zemlji, na mala vrata osigurao proboj domace smokve na tržište. Vec od 28. rujna pa do 5. listopada u Maroku ce se održati 4. simpozij o smokvarstvu na kojem ce kao jedini predstavnici Hrvatske sudjelovati i dr. Željko Prgomet i dr. Ibrahim Mujkic, koji ce, i na osnovu iskustava s medulinskog smokvika, govoriti na tri teme – utjecaj gnojidbe na rast i rodnost, razliciti nacini tretmana plodova prije sušenja, te o proizvodnji rakije od smokava. Uz ovaj medunarodni simpozij, eksperimentalni je smokvik njegovom vlasniku donio i "domacu" slavu. Osim što ga sve cešce obilaze i traže savjet novi i mladi poljoprivrednici, koncem kolovoza u Bribiru, na 4. Danima smokava dr. Željko Prgomet održao je i prezentaciju plantažnog istraživanja, odnosno to isto ucinio i na krckim 2. otocnim danima smokava. Ipak, najviše ga veseli cinjenica da je njegov rad i istraživanje potaknulo mlade ljude za bavljenjem i obnovom smokava i smokvika.
Smokva prepoznatljivi brand Poluotoka
"Paralelno s istraživackim radom, s godinama je zaživjela i zamisao o stvaranju branda istarske suhe smokve i rakije. S tim u svezi, posljednje dvije godine, posebno radimo na marketingu pa je do sada vec izraden Web-site, etiketa, dizajnirana boca s prepoznatljivom i atraktivnom naljepnicom za rakiju, odnosno pakovanja za suhe smokve", veli Prgomet, dometnuvši kako je rijec o velikom i zahtjevnom poslu koji uz puno truda, ljubavi iziskuje i materijalna sredstva.
"Naša je želja da uz maslinovo ulje, dobijemo i smokvin brand s predznakom "made in Istra". No, pred nama je dug put, od pocetne tocke da se nove i mlade obitelji što više ukljuce i zainteresiraju za smokvarstvo pa do finalizacije - osiguravanja plasmana za iskljucivo visokokvalitetan proizvod. Na razini Županije, dogovoreno je da se do 2020. godine pod smokvicima nade 200-tinjak hektara, što usprkos cinjenici da ih je danas oko 20-ak hektara, ne bi trebao biti problem jer su vec stvoreni uvjeti za siguran plasman", misli Prgomet.
Na pitanje kroz koje bi vrijeme Istra mogla postati prepoznatljiva po svojoj smokvi i domacoj smokvinoj rakiji, Prgomet kaže kako je prvo trebalo proci deset godina da se dode do konkretnih rezultata oko uzgoja pojedinih sorta.