Serge Brammertz, glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu prisustvovao je u petak navečer, zajedno s brojnim uglednim uzvanicima - predstavnicima državnih tužitelja iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te brojnim predstavnicima civilnih i lokalnih vlasti, otvorenju "SENSE - Centra za tranzicijsku pravdu", koji je otvoren u Puli na Danteovom trgu.
Osim samog Centra u istom je prostoru večeras otvoren arhiv i izložba novinske agencije Sense, jedinog medija koji je iscrpno izvještavao o svim suđenjima na Haškom sudu, i tako prikupio jedinstven novinski arhiv o četvrt stoljeća rada suda u svim sudskim predmetima koje je obradio, kazala je Vesna Tešelič, voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, navodeći kako će on biti dostupan svim školama, sveučilištima.
Arhiv u Puli
Kako je naime pojasnio Mirko Klarin, voditelj projekta, u Pulu će biti preseljen sav arhiv kako bi se na jednom mjestu moglo učiti o prošlosti, ratnim strahotama ali i pomirenju.
- Kada se prije deset godina rodila ideja o otvaranju ovakvog Centra mnogi su me pitali zašto Pula. Ja sam odmah znao da ga želim smjestiti upravo u Istru jer je ovo jedini prostor za kojeg nitko nema ništa protiv, jer Istra nema svoj interes u svemu ovome, ali i iz razloga što mi je grad Pula ustupio ovaj prostor koji smo pet godina uređivali, kazao je Klarin.
Brammertz je pak naglasio kako će Centar za tranzicijsku pravdu biti jedinstveno mjesto gdje će se slike događaja iz devedesetih godina u bivšoj Jugoslaviji prikazivati kroz povijest suđenja na Tribunalu. Kako se prisjetio, njenog idejnog začetnika Mirka upoznao je daleke 2008. godine kada je postao tužitelj Međunarodnog suda, a tek je kasnije saznao da je on zapravo jedan od "osnivača" Tribunala, pročitavši zatim ulomak iz njegova teksta pod naslovom "Nirnberg sada" napisanog daleke 1991. u kojem je de facto predvidio nemilu budućnost za ove prostore.
Mirko je, naglasio je glavni haaški tužitelj, 1998. godine zajedno s grupom nezavisnih novinara iz bivše Jugoslavije osnovao agenciju Sense koja je bila apsolutno potrebna jer su mediji u ex Jugoslaviji uglavnom predstavljali političke elite te se koristili kao sredstvo propagande.
- Tribunal će krajem studenog zatvoriti svoja vrata. Bit će puno vremena za razmišljanje o njegovom radu, gdje je uspio, a gdje nije ispunio svoja očekivanja. No, moram naglasiti da zatvaranje Tribunala ne znači i kraj pravde za ratne zločine. Nacionalni sudovi imat će odsada punu odgovornost za nastavak rada Tribunala. U Bosni i Hercegovini još uvijek imamo preko pet tisuća osumnjičenika za ratne zločine koje treba istražiti, naglasio je Brammertz, zaključivši kako legitimna očekivanja žrtava za pravdom u mnogim slučajevima nisu ispunjena. Navodeći kako se i danas genocid i etničko čišćenje negiraju, a ratni zločinci slave kao heroji pozvao je kolege tužitelje da ojačaju međusobnu suradnju i nastave tamo gdje je Tribunal stao, a Centru poželio da bude mjesto gdje će sljedeće generacije moći razumjeti istinu o onome što se dogodilo, na temelju činjenica koje je Tribunal dokazao i presuda koje je donio.
Izložba Spomenici na nišanu
U prostorijama Centra istovremeno je otvorena i izložba "Spomenici na nišanu - Zatiranje povijesti i sjećanja". Kako je navela njena kustosica Branka Benčić ona se temelji na interaktivnom narativu Zatiranje istorije i sjećanja, koji prikazuje na koji su način zločini nad kulturnim i vjerskim nasljeđem u bivšoj Jugoslaviji istraženi, rekonstruirani i procesuirani pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju.
Izložba je strukturirana oko slučajeva procesuiranih zločina - od granatiranja Starog Grada u Dubrovniku, spaljivanja Vijećnice u Sarajevu do rušenja Starog Mosta u Mostaru. Izložba je već prikazana u Zagrebu i Beogradu, a nakon dva mjeseca u Puli, u 2018. godini održat će se u Haagu. (B. PETROVIĆ, snimio N. LAZAREVIĆ)