Božur je zakonom zašticena vrsta, tercijarni relikt i rijetka biljka, zašticen i u našim krajevima te se ne smije brati. Ljekovit je po mnogocemu, a može poslužiti kao antibakterik, antiepileptik, antispazmatik, antitusik, emenagog, narkotik i sedativ. Poznat je i pod imenima božurak, kraljev cvijet, kurjak i trojacke rože.
Paeonia je ime dobila po grckom bogu zdravlja Paeonu. Božur je vec tada bio omiljeni lijek za lijecenje epilepsije, žutice, bolesti bubrega i mjehura, a njegove sjemenke rabile su se za carolije. Hipokrat je pak tu biljku upotrebljavao za lijecenje epilepsije.
Mnogi autori naglašavaju otrovnost te rizicnost uporabe bilo kojeg dijela božura, dok novija provjerena znanstvena saznanja govore da alkaloid peregrinin sužava bubrežne kapilare, utjece na uterus i pospješuje zgrušavanje krvi te se preporucuje homeopatska uporaba maticne tinkture.
Osim homeopatskog lijecenja pod lijecnickom kontrolom, svako drugo lijecenje valja izbjegavati. Zapadna pucka medicina rabi božur za lijecenje epilepsije, grceva opcenito, gihta, hemoroida, kašlja, varikoznih vena, slabih živaca te za izazivanje mjesecnice.