Razgovori o suradnji u budućoj vlasti i Vladi, ovisit će o izbornim rezultatima drugih stranaka i Mosta. Most jest zainteresiran za mjesto premijera, ali je izuzetno bitno i mjesto predsjednika Sabora, jer predložene zakonske inicijative nisu u ovom sazivu Sabora puštane u proceduru onako kako smo mi to željeli. Za ono što mi građanima obećavamo, to je mjesto jako važno. Ali, nismo definirali mjesto premijera i mjesto predsjednika Sabora kao nekakav uvjet u pregovorima, kako ponegdje piše, sve će ovisiti o izbornim rezultatima, govori nam glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja.
Grmoja ističe da su u Mostu sada puno iskusniji, da će biti oprezni i da znaju koje mehanizme treba osigurati da provedu ono što namjeravaju i što obećaju građanima. Ako ne budu imali jasne garancije da se to može provesti neće ići u suradnju jer »ne vjeruju više ni na riječ ni na obećanje«. Jer, ova je Vlada »ponajviše bila rušena iznutra«. A, govori Grmoja, nije problem ni u HDZ-u niti u SDP-u u jednom čovjeku, jer da je tome tako onda ti ljudi ne bi bili na čelu tih stranaka. Problem je, kaže, i u onima koji su u vrhu tih stranaka.
Oreškovićeva odluka
Tako Most i prije novih izbora nastavlja destruktivni stav prema drugim strankama, prije svih, prema SDP-u i HDZ-u. To znači da oni najbolje znaju kakvo vodstvo ove najveće stranke zaslužuju, a to bi, pojednostavljeno, bilo ono koje bi za Most bilo najbolje, koje bi njima najviše odgovaralo. Njihova je procjena valjda bogom dana, mesijanska.
U Mostu su odmah poslije objave rezultata izbora u studenom, bili izričiti u tome da premijer ne smije biti ni Milanović, ni Karamarko. Zato je najprije Milanović u pregovorima s Mostom bio taktički odustao od mjesta premijera, a kad je Most počeo pregovarati s HDZ-om, onda je od mjesta premijera morao odustati i Karamarko.
Boži Petrovu premijersko mjesto (koje mu je bio nudio SDP) nije odgovaralo. Sigurno je procijenio da nije tome dorastao i da to ne bi dobro završilo. I onda je u onom neviđenom 24-satnom obratu, šansu dobio HDZ-ov nestranački izbor Tihomir Tim Orešković. Dobio je tri sata da odluči hoće li biti premijer i – on je odlučio.
Sada nam Grmoja govori da Most ima nekoliko kandidata za premijera, a tek jedan od nekoliko kandidata je i Tihomir Orešković. Orešković će u sljedećih nekoliko dana odlučiti hoće li ići s Mostom na izbore.
Teško je prognozirati, ali zaista nije očekivano da Most na izborima dobije više nego u studenom 2015., dakle, više od 19 zastupnika, odnosno 15-ak posto. Birači koji su više lijevo orijentirani, poslije prošlogodišnjeg iskustva neće glasati za Most, a dodatne glasove mogu tražiti na desnici, najviše od onih koji su se razočarali u HDZ. Dakle, prije koji mjesec Most je u rejtingu bio potonuo do 6 posto, sada je zbog inzistiranja na rušenju Karamarka i uz rizik novih izbora, narastao na 10-12 posto, ali uz najveći mogući HDZ-ov pad.
»Nakon izborne noći, za vrijeme pregovora, jasno smo govorili da za nas ne može biti niti gospodin Karamarko, niti gospodin Milanović premijer, tako da ne vidim zbog čega bismo tu mijenjali bilo kakvo mišljenje«, prije nekoliko dana je kazao Božo Petrov.
»Ne vidim da u ovakvom trenutku može biti razgovora. Stranku ne čini jedan čovjek, stranku čini barem onaj gornji dio, a to je predsjedništvo stranaka. Ako se tu ljudi ne mijenjaju, ako se ne mijenjaju ljudi u saborskim klupama, onda ne vidim razloga da možemo uopće ulaziti u bilo kakve razgovore. I jedni i drugi su pokazali svoje pravo lice, a na takav način mi ne možemo ni s jednima ni s drugima surađivati«, govori Petrov.
Hrvatska kao taoc
Ako se u SDP-u već »ništa ne mijenja«, mijenja se ipak predsjednik u HDZ-u. Nitko drugi, ali makar on – i to će biti jednoglasno.
Ali, istaknuti mostovac Miro Bulj »otpilio« je i Plenkovića. »Neka mi netko pokaže razliku između Plenkovića i Milanovića. Ja je ne vidim«, rekao je nedavno Bulj.
Dakle, tobože opet – niti HDZ, niti SDP. Božo Petrov će još jednom ići kod javnog bilježnika i kod njega ovjeriti svoj potpis da Most poslije izbora neće koalirati s dvije najveće hrvatske stranke. Malo šale. Ali, što drugo kad nije istina da neće razgovarati o koaliciji i koalirati, ako opet budu u prilici biti u vlasti.
To je sada opet prijeizborno bildanje svojih stranačkih mišića, jer Most ni poslije ovih izbora ne može biti u prilici da kao veći pobjednički partner s te pozicije diktira sastav vladajuće koalicije.
To da je Plenković isti kao i Milanović hoće reći kako su isto HDZ i SDP. Oni dakle nisu za reforme, za razliku od Mosta, nego samo žele održati svoje razgranate birokratske državne i stranačke strukture. Oni su, prema viđenju Mosta, u trajnoj koaliciji u kojoj Hrvatsku drže kao taoca. Drugim riječima, izbori zapravo nisu ono što bi trebalo nekome pružati legitimitet da vlada. Legalitet valjda da, ali legitimitet ne.
Sve suprotno tome je Most. Nije izborni legitimitet najvažniji nego je to izvjesno mesijanstvo koje se, naravno, u krajnjoj liniji, svodi samo na demagogiju.
U Mostu nema unutarstranačkih izbora. Tko je birao Božu Petrova ili kada će reizbor? Jer, ne zna se koliko mu traje mandat. Božo Petrov postao je šef Mosta nezavisnih lista, kao nekakva dobra preporuka nakon što je Neovisna lista Bože Petrova 2013. u Metkoviću pobijedila Stipu Gabrića Jamba. U unutarnjoj strukturi Mosta moćna je snaga Nacionalno vijeće Mosta o kojem nema tragova o tome tko ga je izabrao, a Nacionalnog vijeća nema u statutu stranke.
Otimanje prostora
Iz te perspektive koja ne respektira previše izborne procese i izbore, a onda naravno niti rezultate izbora, Petrov govori o tome kako bi se u SDP-u riješili Milanovića pa se kao zbog toga plasiraju medijske poruke da Petrov i Most bi zajedno sa SDP-om, ali ne bi zajedno s Milanovićem. Pa, zaboga, neki i mnogi su se zaista htjeli riješiti Milanovića. Bili su organizirani redoviti izbori u SDP-u i Milanović je ponovno dobio te izbore. A, kako – trebao ih je izgubiti bez obzira što je na njima pobijedio, ili je trebao biti imenovan netko drugi, bez obzira na rezultate izbore? Ili, kako su ono u unutarstranačkoj kampanji tvrdili Zlatko Komadina i još neki – trebao je dati ostavku nakon parlamentarnih izbora?
A što je s Plenkovićem i HDZ-om? Usmjerenje HDZ-a prema centru Mostu ne odgovara jer njima kao tobože poštenoj stranci desnog centra, HDZ na taj način više otima prostor nego da je usmjeren prema dosadašnjim Karamarkovim i Brkićevim koordinatama krajnje desno. Ako već uzima glasove od desnih birača, a od onih lijevih više neće moći, može dobiti glasove umjerene desnice jer Most nije poznat kao nositelj nekih ekstremnijih stavova.
No, ne treba zaboraviti da su HDZ-u u Mostu vrlo blagonaklono pomagali dok je radikalno uništavao obrazovanje, kulturu, medije i cjelokupno civilno društvo. Vodstvo mostovaca je pod izrazitim utjecajem Katoličke crkve, iako im to u vođenju politike, možda samo zasad, i nije u prvom planu.
Koaliranje sa SDP-om gotovo sigurno ne dolazi u obzir ali je manje-više svima jasno da ako budu postojale neke šanse da HDZ s Mostom oformi vlast, da će Most ponovno koalirati s HDZ-om.
Iako su poslije izbora u studenom, mostovci jako zagovarali stvaranje velike koalicije HDZ-SDP-Most, sada se pribojavaju moguće velike koalicije SDP-a i HDZ-a bez njih. Tada bi njihova zvijezda skroz potamnila.
Most sada koristi to što je »njihov« čovjek Tihomir Orešković na čelu, makar i tehničke, Vlade, Božo Petrov je njezin potpredsjednik i imaju šest ministara koji će se s tih pozicija pojavljivati cijelo ljeto u predizbornoj kampanji, a ministri će nositi izborne liste u izbornim jedinicama. Božo Petrov je bio taj koji je u srijedu kazao da neka zaposleni u državnim službama ništa ne brinu jer će im biti isplaćen regres u visini od 1.250 kuna, iako dok Vlada nije bila tehnička, nikako se to nije moglo odlučiti. Birača to veseli, a zaslužan je – Petrov.
Cipek: Dobit će dio glasača HDZ-a
Most je konzervativna grupacija koja kombinira neoliberalni pristup tržištu. Bit će najveći konkurent HDZ-u u njegovim utvrdama, u jedinicama u Dalmaciji. Ankete pokazuju da je dio HDZ-ovih birača sklon prijeći k Mostu. Otklon od HDZ-a i SDP-a je jedino moguć. Oni žele pokazati da su »treći put«. Ni s HDZ-om, ni sa SDP-om, govori nam dr. Tihomil Cipek, profesor Fakulteta političkih znanosti.
Cipek smatra da bi HDZ ovog puta mogao sam ići na izbore jer dosadašnja široka koalicija nije im donijela ništa više glasova, a odbili su birače centra zbog ultradesnih stranaka u svojoj koaliciji. No ključno je kako će se HDZ postaviti prema Mostu.
Cipek misli da je Mostov vrhunac 10-12 posto glasova. Neki birači smatraju da su mostovci ostali dosljedni sebi i zbog toga su im to spremni honorirati. Predizbornu kampanju nastoje voditi u Vladi preko Oreškovića i svojih ministara u Vladi. Misli da je i njihov cilj pokazati da HDZ i Most ipak mogu zajedno.
Cipek napominje da je Most stranka, ako je uopće stranka, koja nije imala unutarnje demokratske izbore. Nemaju vlastite izbore, uopće ne znamo kako oni biraju vodstvo ili tko i kako sastavlja izborne liste. Unutarstranačka demokracija u Mostu ne postoji. A oni prozivaju druge političke stranke.
Kod gospodina Podolnjaka imamo slučaj da on kao predsjednik Odbora za Ustav i politički sustav ne želi da se provode hrvatski zakoni, kao Zakon o financiranju političkih stranaka. I SDP-u i HDZ-u je Most najozbiljniji konkurent, jer što bude manje zastupnika Mosta u parlamentu to će se lakše sastaviti Vlada, kaže nam Tihomil Cipek. (Zdenko DUKA)