Prije nego što je slucaj puknuo u samom gradu našao se na stranicama najtiražnijeg talijanskog dnevnika Corriere della Sera, koji je u nedjeljnom izdanju obznanio mjesecima zataškavanu, gotovo skrivenu vijest da tršcanski književnik Boris Pahor vec nekoliko mjeseci odbija primiti od svog grada priznanje za književno djelo.
- Rekao sam gradonacelniku da nagradu necu primiti ukoliko u obrazloženje ne uvrste i kratki odlomak iz moje biografije u kojemu se govori o zlodjelima fašizma. Sustavno izbjegavaju uvrstiti kratku rijec od tri sloga koja oznacava režim koji je ugnjetavao Slovence, rijec fašizam ne nalazimo niti na ploci koja podsjeca na fašisticko paljenje Narodnog doma u Trstu 1920. Necu imati mira dok moj grad to ne prizna, veli slovenski književnik roden u srcu Trsta.
Pahor ima 96 godina, u 2008. je primio znacajnu talijansku književnu nagradu Viareggio, vec je niz godina kandidat za Nobelovu nagradu, a najpoznatiji mu je roman "Nekropola", u kojem opisuje patnje u nacistickom konc-logoru.- U motivaciji za gradsko priznanje govori se da sam bio žrtva nacizma, ali meni su fašisti u mladosti oduzeli školu, pravo na školovanje na materinjem jeziku, slovenski je jezik bio zabranjen i ja sam to proživio prije nego što sam morao izdržati tragediju nacistickih logora, rekao je Pahor za spomenuti list.
Vijest je prenio i tršcanski Il Piccolo, koji, medutim, nije uspio razgovarati s gradonacelnikom Robertom Dipiazzom, liderom koalicije desnog centra u kojoj bivši fašisti stranke Alleanza Nazionale imaju znacajan utjecaj. Dipiazza je tek kratko komentirao stav Borisa Pahora tvrdeci da gradske vlasti ne mogu prihvatiti da im bilo tko namece kako i zbog cega nastaju prijedlozi nagradivanja pojedinih gradana. No Pahor ostaje pri svojoj odluci i dodaje da je pitanje odnosa Trsta prema svojoj najbližoj povijesti za njega kardinalno i zato ce ustrajati u odbijanju visoke gradske nagrade.