Politička 2017. burno je započela. Najava prodaje djela Hrvatske elektroprivrede i kupnja većinskog udjela u Ini prvorazredne su političke teme od strateške važnosti. Javnost će mnogo naučiti i iz odnosa premijera prema ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću kojem je ustanovljen plagijat, a vruća tema postao je i duži boravak predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u Washingtonu. O aktualnim temama razgovarali smo s Borisom Miletićem, predsjednikom IDS-a.
- Kakvo je stajalište IDS-a o najavljenoj privatizaciji četvrtine HEP-a, te kupnji većinskog udjela u INI?
- Kao prvo, o planovima Vlade vezanim uz INA-u i HEP svi doznajemo isključivo iz medija što je u najmanju ruku neobično i vrlo neozbiljno. Premijer putem medija poručuje da očekuje podršku ostalih političkih stranaka, bez da je ikome predstavio detaljan plan Vlade u vezi INA-e i HEP-a. Koliko je nama poznato, još uvijek nije upućen nikakav poziv političkim strankama. Trenutno stanje INA-e kao kompanije također je nepoznanica.
S druge strane, HEP je tvrtka koja dobro posluje, jedna je od najjačih tvrtki u Hrvatskoj i prije bilo kakvih odluka Vlada je dužna o tom pitanju raspraviti na svim razinama, od Sabora do javne rasprave u koju treba uključiti i građane. IDS neće dozvoliti da se Elektroistra pripoji riječkom Elektroprimorjom i borit ćemo se svim sredstvima protiv ove Mostove ideje.
- Hoće li se IDS uključiti u dogovore o HEP-u i INI, s obzirom da je premijer najavio kako će tražiti širi politički dogovor oko toga?
- INA i HEP su strateški prevažne kompanije da bi o njima odlučivalo svega nekoliko ljudi. Osim toga, mi nismo čuli ništa o planovima nakon privatizacije HEP-a, odnosno kupnje udjela u INA-i. Koji je sljedeći korak, odnosno koji je uopće krajnji cilj tih poteza? Vlada svojom lošom komunikacijom u oba ova slučaja pokazuje ili da podcjenjuje građane ili da srlja grlom u jagode. Ili, u najgorem slučaju, oboje.
- Podržavate li prijedlog Mosta da se problem privatizacije HEP-a sankcionira u Ustav, te hoćete li podržati ustavne promjene u tom smjeru?
- Inicijativa da se na razini Ustava osigura javno vlasništvo nad tvrtkama koje upravljaju ključnim resursima poput vode, šume i energije, a u ovom slučaju HEP-a, otvara i pitanje zaštite hrvatskih prirodnih bogatstava. Trenutno se u Ustavu samo navode dobra od posebnog značaja, no nema riječi o tome kako ih efikasno zaštititi. Danas je problem HEP, kao ključna energetska kompanija u Hrvatskoj, a proteklih je godina bilo više pokušaja da se različitim prijedlozima zakona prirodni resursi, poput vode, privatiziraju na mala vrata. Podsjećam, IDS je bio najglasniji u sprječavanju takvih pokušaja. Sav razvijeni svijet ide u smjeru zaštite javnih dobara pa se, primjerice, javnim dobrom želi proglasiti i internet. Dok mi, s druge stane, govorimo o prodaji naših dobara, odnosno tvrtki koje njima upravljaju.
- Podržavate li taj prijedlog ili ne?
- Dakle, ukoliko zaživi inicijativa da se Ustavom zaštite pojedine strateške tvrtke, našu podršku uvjetovat ćemo izmjenama Ustava kojima bi se nedvosmisleno propisalo da se ni vode, kao javno dobro, ne smiju privatizirati.
- Kako komentirate proturječan put predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u SAD zbog kojeg su podnesene i prijave za sukob interesa?
- Prije svega, predsjednica očito ima vrlo loše savjetnike. Niz problema u kojima se našla proizlazi iz loše komunikacije. Protokolarne propuste ili mogući sukob interesa neka rješavaju resorne institucije. No, ono što želim naglasiti jest da naše ograničene diplomatske resurse moramo koristiti za postizanje realnih i konkretnih ciljeva od kojih će naši građani imati izravne, opipljive koristi. Stoga bi, umjesto da kao što predsjednica predlaže sudjelujemo u kreiranju američke vanjske politike, bilo korisnije da u Bruxellesu ulažemo više napora u zaštitu naših autohtonih proizvoda, u čemu je hrvatska diplomacija u prošlosti očito zakazala. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU