Borci NOR-a imali bi više da se nisu borili

Oko 90 tisuca korisnika takozvanih povlaštenih mirovina ovog je mjeseca dobilo prve umanjene penzije za srpanj. Naime, 1. srpnja stupio je na snagu zakon koji za deset posto smanjuje povlaštene mirovine iznad 3.500 kuna.

Vladinih škara poštedeni su stopostotni invalidi Domovinskog rata, njih 886, te rudari iz istarskih ugljenokopa i radnici koji su na poslu bili izloženi azbestu, ukupno 481, kao i oni umirovljenici cije su povlaštene mirovine ispod utvrdenog iznosa.

Proizvodnja nepravdi
Država na taj nacin planira do kraja godine uštedjeti 250 milijuna kuna, a u iducoj godini 620 milijuna kuna. Medutim, istovremeno se u isti koš stavljaju oni koji su povlaštene mirovine stekli s vrlo malo staža, kao što su saborski zastupnici, i oni koji su odradili puni radni vijek, primjerice na opasnim poslovima poput policijskog. Takoder ovo umanjenje tereti i obiteljske mirovine ako su prethodno stecene kao povlaštene.

Na to nas je upozorila umirovljenica iz Buja koja prima obiteljsku mirovinu supruga koji ima odradene 34 godine radnog staža kao veterinar, a kao mladic nekoliko je mjeseci bio unovacen. Ovoga je mjeseca primila 400 kuna manju mirovinu, što ju je neugodno iznenadilo jer se niti ne sjeca da joj je muž ikada primao povlaštenu mirovinu.

U Hrvatskoj stranci umirovljenika kažu da su vec primili brojne pozive korisnika obiteljskih mirovina koji su zaboravili da su ih stekli kao povlaštene.

"Ovaj zakon proizvodi nove nepravde medu umirovljenicima jer uzima proporcionalno svima ne vodeci racuna o radnom stažu koji je netko stekao. Takoder, ispada da je onaj umirovljeni policajac koji ima mirovinu 3.500 kuna dobar pa se njemu ne treba dirati mirovina, a onaj s vecom mirovinom se penalizira", upozorio je Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, isticuci da je cijela oporba bila protiv ovog zakona izglasanog u svibnju.

Borcima dodatak samo pet posto
Posebno upozorava na situaciju koja se dogodila za odreden broj mirovina boraca NOR-a koji su zbog ovog smanjenja dobili manju mirovinu od one koju bi primali da nisu sudjelovali u antifašistickoj borbi.

"Dodatak za mirovinu boraca je svega pet posto, a sada im se oduzima dvostruko veci postotak. U ovakvim je slucajevima zakon trebao predvidjeti da nakon umanjenja mirovina ne smije pasti ispod one koju bi osoba dobila po opcim propisima", veli Hrelja.

Prosjecna partizanska mirovina iznosila je prošlog mjeseca 2.720 kuna, pa ce vecina ovih korisnika ipak biti izuzeta od smanjenja jer im mirovine ne prelaze zadani cenzus. Najviše su pak u prosjeku izgubili bivši zastupnici i clanovi Vlade, oko 946 kuna, te clanovi HAZU-a, cija je mirovina u prosjeku pala za 836 kuna. Braniteljska mirovina je u prosjeku niža za 565 kuna.

Mirovina i nakon umanjenja ne smije pasti ispod 3.500 kuna pa onome tko ima 3.550 kuna država uzima 50 kuna, a onome koji pak ima 3.900, cak 390 kuna. Pa su tako bivši politicki zatvorenici koji imaju prosjecnu mirovinu 3.847 kuna, umjesto deset posto, dobili u prosjeku 347 kune manja primanja. (Maša JERIN)