Borba protiv lažnih korisnika socijalne pomoći

Otkrivanjem zloporaba više bi novca trebali dobiti oni kojima je pomoć doista potrebna (I. RAVLIĆ/CROPIX)
Otkrivanjem zloporaba više bi novca trebali dobiti oni kojima je pomoć doista potrebna (I. RAVLIĆ/CROPIX)

U Hrvatskoj pomoć za uzdržavanje trenutno prima 106.268 osoba, od čega u Istarskoj županiji njih 1.471. Ima li među njima i onih koji zlorabe sustav socijalne skrbi i uzimaju novac onima kojima je pomoć potrebn(ij)a, bit će poznato za godinu dana, nakon što u čitavoj državi zaživi aplikacija odnosno baza podataka SocSkrb.

Praktična primjena te aplikacije počela je 17. rujna u Zagrebu, a do kraja godine trebale bi biti umrežene sve podružnice centara za socijalnu skrb u glavnom gradu.

Riječ je o bazi podataka koja će biti spojena s podacima Porezne uprave, ne bi li se u svakom trenutku putem OIB-a znalo imovinsko stanje osobe koja traži pomoć.

Još se ne zna točno kada će se sustav početi primjenjivati u Istri, ali već u studenom koordinatori centara kreću na dodatne edukacije.

- Tijekom sljedeće godine uključit će se svi ostali centri za socijalnu skrb u državi, a potom u sustav ulaze ustanove socijalne skrbi i lokalne uprave, koje su također davatelji raznih vidova pomoći. Time će se stvoriti jedinstvena baza podataka o svim naknadama i uslugama socijalne skrbi pa ćemo zahvaljujući podacima Porezne uprave i ostalim podacima državne uprave moći imati uvid u cjelokupnu imovinu osobe, objašnjava Hrvoje Sadarić, savjetnik u Ministarstvu socijalne politike i mladih.

- Primjerice, u Rumunjskoj je jedinstveni registar već samim uvođenjem smanjio za 40 posto broj novih zahtjeva za pomoći. Smisao i cilj ove aplikacije jest da prokaže zloupotrebe. No, to ne znači da ćemo ako se smanji broj korisnika smanjiti i ukupni iznos novčane pomoći, koji sada iznosi 1,7 milijardi kuna. Intencija je da se sredstva pravedno raspodjele i da iznos same pomoći bude veći, dodaje Sadarić.

Istarska županija, uz Dubrovačko neretvansku, ima jedan od najnižih udjela korisnika pomoći za uzdržavanje u ukupnom broju stanovništva (0,7 posto) dok je pak najviše siromašnih u Šibensko-kninskoj županiji (7,8 posto). Na razini države 2,5 posto stanovnika prima socijalnu pomoć. Gledajući po gradovima najveći je broj siromašnih u Kninu, gdje svaki četvrti stanovnik prima socijalnu pomoć (24,8 posto). U Buzetu, na primjer, udio stanovnika koji prima pomoć za uzdržavanje ne prelazi 0,2 post

Baza podataka bit će korištena i kod određivanja svih socijalnih usluga i prava, pa i kod, primjerice, usvajanja djece. Zahvaljujući SocSkrb aplikaciji osobe koje žele postati roditelji više neće morati slijediti zastarjelu proceduru slanja molbe na adrese svih 80-ak centara i njihovih podružnica, već će njihovi podaci biti dostupni svim socijalnim radnicima u Hrvatskoj jednim klikom miša. (M. JERIN)


Podijeli: Facebook Twiter