Na bolovanju dužem od tri godine trenutno je u Hrvatskoj 429 ljudi, pri čemu je 70 osiguranika na dugotrajnom bolovanju zbog ozljeda na radu, 25 zbog posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, a jedna osoba zbog profesionalne bolesti. No, rješenja, kada je riječ o naknadi plaće osiguranika na dugotrajnom bolovanju, odnosno bolovanju dužem od tri godine, još uvijek nema.
Kako neslužbeno doznajemo, Ministarstvo zdravlja priprema izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju da bi se pronašlo rješenje za osiguranike na bolovanju dužem od tri godine kojima se od lani više ne isplaćuje naknada plaće na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. No, rad na tim izmjenama još je u ranoj fazi i pitanje je koliko će se još čekati na rješenje.
U međuvremenu dio osiguranika na dugotrajnom bolovanju zbog "običnih" bolesti vraćeno je na teret poslodavaca koji im isplaćuju naknadu plaće.
Često su se poslodavci nalazili i u situacijama da u zamjenu za radnika na bolovanju dužem od tri godine zaposle drugog radnika. On se u međuvremenu razbolio, a poslodavac angažira i trećeg radnika da bi posao ipak bio obavljen. U konačnici, poslodavac za jedno radno mjesto isplaćuje tri plaće.
Prema neslužbenim informacijama, osiguranici na bolovanjima dužim od tri godine ponovo će biti vraćeni na teret zdravstvenog sustava, odnosno primat će naknadu plaće na teret HZZO. No, da se to dogodi treba izmijeniti Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Naime, ideju da se nakon tri godine bolovanja osiguraniku automatski utvrdi nesposobnost za rad, odnosno prizna mu se pravo na invalidsku mirovinu, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nije prihvatilo jer trogodišnje liječenje ne znači da je netko trajno nesposoban za rad. Slanje takvih osiguranika u mirovinu zdravstvenom sustavu olakšalo bi situaciju, a mirovinski opteretilo.
Takve radnike trebalo bi profesionalno rehabilitirati, obaviti procjenu radne sposobnosti i pronaći im novo radno mjesto ako na starom zbog zdravstvenog stanja ne mogu raditi. I tako pokušaj rješavanja problema na način da se problem prebaci nekom drugom nije prošao.
Bivša zdravstvena administracija pokušala je smanjiti broj bolovanja koja traju tri ili više godina pretpostavljajući da u trogodišnjem razdoblju liječenje treba završiti te da radnik ponovo treba početi raditi ili mu treba utvrditi opću ili djelomičnu nesposobnost za rad.
Već je tada bilo jasno da će administrativno rezanje bolovanja koja traju duže od tri godine u praksi prouzročiti probleme. Prvi su se počeli javljati prošle godine.
Poslodavci i sindikati u ovom su pitanju pokazali jedinstvo, zatraživši od aktualne administracije da se nađe rješenje problema. Zatražili su i da ih se uključi u radnu skupinu za izmjenu zakona, no na taj zahtjev odgovor nisu dobili. (G. GALIĆ/NL)
Izvanredne kontrole dugotrajnih bolovanja
U prošloj je godini Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje proveo 4.591 kontrolu bolovanja na zahtjev poslodavca te dvije opsežne akcije izvanrednih kontrola dugotrajnih bolovanja i bolovanja za koje je postojala sumnja u medicinsku opravdanost. Ukupna stopa bolovanja u 2012. godine iznosila je 3,11, od toga na teret poslodavca 1,40, a na teret HZZO-a 1,71. Ukupna stopa bolovanja u 2011. godine iznosila je 3,23, od toga na teret poslodavca 1,53, a na teret HZZO-a 1,70.
- Vidljivo je da je u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu ukupna stopa bolovanja smanjena za 0,12, uz neznatan porast stopa na teret HZZO-a i značajan pad na teret poslodavaca, ističu u HZZO-u. (H)