Bolnici ostale neplaćene usluge vrijedne 20 mil. kn

(D. ŠTIFANIĆ)
(D. ŠTIFANIĆ)

Lani je pulska Opća bolnica, kao i neke druge u zemlji, nakon desetljeća prvi put poslovala pozitivno. HZZO je izlaskom iz državne riznice, umjesto unaprijed ugovorenog broja usluga i mjesečnog budžeta u čemu je pulska bolnica godinama bila zakinuta, odlučio bolničkim ustanovama plaćati prema broju pruženih usluga. Bolnice su se i same organizirale, a Ministarstvo ih je potaknulo tzv. Programom plus i poslijepodnevnim radom specijalističkih ambulanti pregledani su novi pacijenti i skraćene liste čekanja. Prekovremeni je rad plaćen i bolnice su konačno podebljale svoje proračune. Radost je kratko trajala jer je početkom tjedna stigla poruka iz HZZO-a - što je plaćeno - plaćeno je, ostalo zaboravite!

Sredstva ograničena

Uz podatak da je polovica hrvatskih bolnica lani odradila usluge preko ugovorenih limita u ukupnoj vrijednosti od 350 milijuna kuna, za što su dobile 200 milijuna kuna, HZZO je poručio da im neće biti plaćeno preostalih 150 milijuna. Bolnicama će vratiti te račune, a poseban im naputak neće slati jer je, vele u Zavodu, sve već napisano u ugovorima gdje stoji da će se "plaćanje preko limita obavljati isključivo ako neke bolnice ne izvrše svoje limite (od kojih bi se povukla sredstva) i ako bude dodatnih sredstava".

- Sredstva su ograničena, a pravila jasno postavljena. Bolnice su svjesno odrađivale više poslova boreći se za dodatna sredstva, znajući da se krajem 2015. njihova "preizvršenja" brišu, odgovaraju iz HZZO-a na pritužbe ravnatelja bolnica jer su ostali bez novca za obavljene usluge, nakon što ih se cijele godine poticalo da više rade i obećavalo da će biti plaćeni po učinku. Lani je više od polovice bolnica imalo prebačaj limita, što u HZZO-u tumače i velikim povećanjem cijena usluga, a ne stvarnim dodatnim troškovima bolnica. U listopadu su, naime, udvostručene cijene usluga za onkološke pacijente i djecu do 18 godina, a 40 posto povećane cijene usluga za starije od 65 godina.

Odbijanje HZZO-a da plati preostalih 150 milijuna kuna u skladu je s izjavama novog ministra zdravlja Darija Nakića da se nekontrolirana potrošnja u bolnicama ne može stimulirati. Što na sve to kažu u pulskoj Općoj bolnici, upitali smo sanacijsku upraviteljicu doc. dr. sc. Irenu Hrstić. Koliko će oni izgubiti novca zbog ovog preokreta u HZZO-u i je li to povratak hrvatskog zdravstva na stari sustav plaćanja koji limitira broj bolničkih usluga koje se pacijentima mogu pružiti?

Svi dugovi HZZO-a

- Na cjelokupno poslovanje pulske Opće bolnice u 2015. godini utjecalo je niz faktora od kojih su neki bili pozitivni, a neki su imali i negativan utjecaj na financije. Izlaskom HZZO-a iz riznice izmijenio se i način plaćanja po izvršenom radu, u odnosu na dotadašnji sustav mjesečnih limita, a uz to su se pratili i određeni kvantitativno-kvalitativni faktori. Pulska bolnica je pruženim uslugama, a na osnovu cijena koje određuje HZZO, uspjela ostvariti veću realizaciju u odnosu na one koje je ostvarivala po osnovu limita. Rezultat je to djelomično povećanog broja pruženih usluga - posebno u Programu plus, a djelomično i povećanih cijena usluga. Nažalost, HZZO nije uspio do kraja prošle godine i financijski popratiti sve izvršene usluge u pulskoj bolnici - neplaćene su ostale usluge u vrijednosti 20 milijuna kuna, kaže dr. Hrstić.

Osim toga, za posebno skupe lijekove, pružene zdravstvene usluge inozemnim osiguranicima i slično pulska bolnica od HZZO-a potražuje još 5,2 milijuna kuna te na ime dopunskog osiguranja 4,5 milijuna kuna. Trenutno nemaju informaciju što će biti s tim potraživanjima, hoće li biti podmirena tijekom ove godine ili će ih morati otpisati kao u prošlim vremenima.

Povratak na staro?

Na pitanje kakvo buduće poslovanje bolnice predviđa, kaže da još nisu dobili prijedlog ugovora o poslovnoj suradnji s HZZO-om za ovu godinu pa još nije poznato kakvi će uvjeti biti postavljeni pred zdravstvene ustanove. U svakom slučaju, potvrđuje sanacijska upraviteljica, pulskoj je bolnici više odgovarao način plaćanja po izvršenim uslugama, nego onaj prethodni kada su niz godina bili zakinuti visinom odobrenog limita. (Duška PALIBRK)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter