Koncem godine u pulsku Opću bolnicu stići će nova mobilna oprema, a idućeg proljeća i fiksna, namijenjena dnevnoj bolnici i jednodnevnoj kirurgiji. Riječ je o projektu izgradnje i opremanja dnevne bolnice i kirurgije vrijednom 85,49 milijuna kuna, od čega je za opremu stiglo 38,46 bespovratnih milijuna iz europskih fondova, dok je preostali dio, 47 milijuna, osiguran namjenskim kreditom za gradnju nove bolnice. Projekt, koji se provodi u sklopu programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., na današnjoj su konferenciji za novinare predstavili pomoćnica ministra zdravstva dr. sc. Ružica Palić Kramarić, ravnateljica Opće bolnice doc. dr. sc. Irena Hrstić i njen zamjenik dr. Ivica Fedel, predsjednik Upravnog vijeća ustanove Valerio Drandić, istarski župan Valter Flego i pulski gradonačelnik Boris Miletić.
Smanjeni troškovi
Hrstić je napomenula da će se sredstva povući već ovog mjeseca, a opremanje kreće paralelno s preseljenjem bolnice početkom iduće godine. Podsjetila je da su uvođenjem dnevne bolnice te kirurgije značajno smanjeni troškovi tih djelatnosti, a više nema ni najskupljeg noćnog rada koji utječe na zdravlje zdravstvenih i nezdravstvenih radnika.
Podsjetila je da se Opća bolnica Pula lani prijavila na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a "Poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i/ili dnevnim kirurgijama", projekt je odobren, a ugovor je potpisan protekle veljače. Od ukupnog iznosa odobrenih bespovratnih sredstava, dnevnoj bolnici namijenjeno je 29,5 milijuna za nabavku medicinskih i nemedicinskih aparata i uređaja, dok je jednodnevnoj kirurgiji usmjereno 8,2 milijuna. Nabavit će se operacijski stolovi, anesteziološki i ultrazvučni aparati, endoskopi, neurološka dijagnostika, uređaji za centralno praćenje bolesnika, monitori za vitalne funkcije, elektrokardiogrami, infuzijske i perfuzijske pumpe te angiografski uređaj za intervencijsku kardiologiju.
Palić Kramarić podsjetila je da je ugovor o bespovratnim sredstvima potpisan s 12 bolnica u Hrvatskoj. Važnim je istaknula nabavku suvremene dijagnostičke opreme, pa više neće biti potreban odlazak pacijenata u udaljenije zdravstvene ustanove. Flego je dodao da je nakon više od 20 godina počela gradnja bolnice, najvažnijeg projekta.
EU fondovi
- Dio sredstava želimo alimentirati iz europskih fondova, u čemu smo uspjeli zahvaljujući suradnji s Gradom i Općom bolnicom, gdje smo oformili projektni tim, rekao je. Miletić je podsjetio da se na posljednjoj sjednici Vijeća Grad obvezao participirati u izgradnji nove bolnice. "Što više sredstava povučemo iz EU-a, bit će manji pritisak na vlastita sredstva", izjavio je. Drandić je najavio da će se pratiti svi europski natječaji i nastojati namaknuti što više, čime će se uštedjeti županijska i državna proračunska sredstva.
- Jednodnevna kirurgija važna je zato što se rasterećuju bolnički kapaciteti i sale koje će se orijentirati kompleksnijim bolesnicima i zahvatima, rekao je dr. Fedel. Dodao je da se mjesečno na dnevnoj kirurgiji obavi 125 zahvata, a nakon izgradnje prostorija i njihova opremanja, u tri godine očekuje se rast od 30 posto. Segment jednodnevne kirurgije obuhvaća sve kirurške grane, napomenuo je, te naveo prednosti: komoditet bolesnika i manja incidencija bolničkih infekcija. S druge strane, ova vrst kirurgije nije pogodna za starije bolesnike i one čije je prebivalište udaljeno od bolnice.
Zahvati jednodnevne kirurgije u pulskoj bolnici obnavljaju se rutinski od polovice 2015. godine. Pod tim pojmom podrazumijeva se prijem odabranih bolesnika s planiranim kirurškim zahvatima koji nakon minimalnog praćenja od 6 do 8 sati bivaju otpušteni kućama. Izgradnjom nove bolnice planirana je i jedinica dnevne kirurgije koja će biti smještena na prvom katu zasebnog objekta, a imat će 17 kreveta, dvije manje operacijske dvorane za ambulantne zahvate u lokalnoj anesteziji, dvije standardne dvorane za zahvate u općoj i regionalnoj anesteziji, kao i prateće sadržaje.
Lani u dnevnoj bolnici 76 tisuća pacijenata
Usluge dijagnostike i liječenja u dnevnoj bolnici Opće bolnice Pula pružaju se posljednje dvije godine. Lani je primljen 76.501 pacijent, 33 posto više nego 2015. Ukupno je po toj osnovi HZZO fakturirao 50 milijuna kuna, odnosno 15 milijuna više nego preklani.
Među dnevnim bolnicama najznačajnija je uloga onih s područja interne medicine i psihijatrije. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)