Bolnica se pocinje graditi sredinom 2012.

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Javna polemika se ne stišava otkako je 28. srpnja premijerka Jadranka Kosor sa županom Ivanom Jakovcicem i ravnateljem pulske bolnice Lemsom Jerinom potpisala sporazum o sufinanciranju izgradnje nove bolnice u Puli. Je li ovo samo jedan od niza sporazuma dosad sklopljenih ili konacno donosi konkretne pomake?

Predstavnici SDP-a i Ladonje u više su navrata isticali da je sporazum dio predizborne kampanje, upozoravajuci da Vlada na odlasku s tim potpisom ionako ne preuzima nikakvu obvezu.

Hoce li gradani ipak imati koristi od predizborne euforije, na valu koje je donijet sporazum koji definira udjele države i županije u sufinanciranju izgradnje, kao važan uvjet za pocetak posla?

Predsjednik Upravnog vijeca bolnice Valerio Drandic i ravnatelj bolnice prim. Lems Jerin u cetvrtak su na konferenciji za novinare objasnili što ocekuju od sporazuma. Drandic je zadovoljan dogovorenim udjelom države od 75 posto, jer su pocetne pozicije bile puno nepovoljnije za Županiju. U naredni korak, pribavljanje financija, krenut ce se odmah nakon što Urbis preda preda izvedbeni projekt nove bolnice. Rok predaje je ugovoren za 1. studenog, ali ocekuju ga i ranije.



Nakon toga, pojašnjava Drandic, odmah se krece u raspisivanje natjecaja za kreditora, a tekst natjecaja je u pripremi. Postoji opcija da se za kreditora izabere Svjetska banka ili Europska banka za obnovu i razvoj. Ukoliko se ugovori kredit sa Svjetskom ili Europskom bankom, raspisivanje natjecaja nije obavezno. Prema sadašnjim saznanjima Svjetska banka može ponuditi najnižu kamatu u odnosu na ostale banke, od dva posto, i odgodu pocetka isplate kredita od pet godina, s rokom otplate od 20 godina.

U sklopljenom Sporazumu stoji da je "Uvjet za pokretanje postupka javne nabave financijskih sredstava putem dugorocnog kredita je odluka Vlade RH za davanje državnog jamstva za povrat kredita." Na naš upit što ce biti s državnim jamstvom, Drandic je uvjeren da nece biti problema.

U slucaju da se krene u natjecaj za kredit, ocekuje se da bi drugi natjecaj, onaj za izvodaca radova, bio raspisan u rano proljece. Drandic smatra da je realno ocekivati pocetak izgradnje zgrade sredinom 2012. godine. Izgradnja bi trebala biti dovršena 2014. godne, a nakon toga slijedi opremanje. Definirana je kompletna oprema u vrijednosti od 200 milijuna kuna, s time da bi se novac zatražio od strukturnih fondova EU-a.

Županija je sporazumom preuzela sufinanciranje 25 posto od ocekivanih 600 milijuna kuna planirane vrijednosti radova. Na koordinaciji gradova i opcina dogovaralo se da bi županijski proracun preuzeo sto milijuna kuna, a oko 50 milijuna gradovi i opcine. Prema okvirnim procjenama, godišnje opterecenje županijskog proracuna za gradnju bolnice iznosilo bi 7,2 milijuna kuna. Grad Pula imao bi godišnji anuitet od 880 tisuca kuna, Porec 360 tisuca, Umag 260, a najveci broj opcina izmedu 40 i 50 tisuca kuna godišnje, a sve u srazmjeru broja stanovnika i velicine proracuna.

- Stalo nam je do toga da prve obaveze preuzme aktualna Vlada, veli Drandic. Da je ugovor ponuden Primorsko-goranskoj županiji za dovršetak njihove bolnice, oni bi ga sigurno prihvatili, komentirao je Drandic i dodao da nitko ne osporava potrebu Istre za novom bolnicom, ali projekt mnogi koriste u dnevnopoliticke svrhe i u javnost cesto iznose netocne podatke.

Zbog loših smještajnih uvjeta i niskog standarda još je 1996. godine odluceno da je gradnja nove bolnice imperativ, podsjetio je ravnatelj. Preseljenje u Mornaricku bolnicu prihvatilo se kao prijelazno rješenje. Na projektu nove bolnice vec osam godina radi stotinjak lijecnika i desetine arhitekta. - Obišli smo bolnice u Austriji, Njemackoj, Italiji. Ne može nam nitko spocitnuti da je ovo ishitreno, rekao je prim. Jerin.

Doznajemo nadalje da je u svibnju Ministarstvo zdravstva konacno dalo suglasnost za glavni projekt. Bolnica ce dobiti novih 43.000 cetvornih metara u stacionarnoj zgradi na sedam etaža te u poliklinici i dnevnoj bolnici. Konacno ce na prvoj etaži imati objedinjeni hitni prijem, te na istoj etaži jedinstvene jedinice intenzivnog lijecenja i deset operacijskih sala. Svaki odjel imat ce jednu jednokrevetnu sobu, dvije dvokrevetne a ostale ce biti trokrevetne. (Jasna ORLIC)

Napomena: Tekst sporazuma o pulskoj bolnici, potpisanog u Umagu 28. srpnja, možete procitati na ovom linku:

http://files.glasistre.hr/Sporazum%20OB%20Pula.pdf


Podijeli: Facebook Twiter