Boljun je prastari gradić u sjeveroistočnoj Istri u općini Lupoglav, nastao uz još i danas dobro očuvani srednjovjekovni kaštel, a svakako je vrijedan posjeta. Mali je, lako ga je i brzo obići, a vrijedi se zadržati i posvetiti mu malo više vremena jer osim fantastičnih pogleda pruža puno više. Zbog njegove su se ljepote ovdje često snimali filmovi, a jedan od njih bio je film "Put za Kinu".
Boljun je smješten malo "izvan puta", na vrhu brijega, sa širokim pogledom na plodnu prekrasnu dolinu Boljunčice i planinski masiv Učke nad njom. Iz Boljuna se pruža jedan od najljepših pogleda na Učku i njen greben sve do Šikovca i Sisola.
Boljun ima zaista izvanredan položaj. A taj je položaj bio i razlog postanka mjesta: od prapovijesne gradine, pa preko utvrde Ad Fines koja je Rimljanima čuvala cestu koja je od Fianone (Plomina) preko Učke vodila na Tarsaticu (Trsat) i kasnije, u srednjem vijeku - utvrde koja je čuvala granice Pazinske knežije.
Naš Boljun - niti grad, niti selo - često je svoj rubni položaj skupo plaćao, ali opstajao. Od 15. do kraja 17. stoljeća gradić je bio na svom vrhuncu, imao je svoje suce i župana, vlastite zakone i u njemu je živjelo do 130 obitelji. Boljun je, baš kao i neki danas poznatiji istarski gradići, tada bio jedan od centara glagoljaške pismenosti, o čemu svjedoče originalni glagoljski natpisi urezani u kamenu koje možemo vidjeti prošećemo li mjestom.
Svakom gostu i izletniku željnom odmora Boljun pruža sve što mu treba: udoban smještaj, netaknutu prirodu, mir i naravno, specifične lokalne specijalitete u mjesnoj konobi.
Što vrijedi vidjeti
Tu su: crkva sv. Kuzme i Damjana iz 12. stoljeća, koja se nalazi uz cestu kojom se iz doline uspinjemo u Boljun, na samom ulazu u mjesto uz nekadašnja Vela vrata. Glagoljski natpis iz 1543. godine ugrađen je uz zid sakristije, a latinski natpisi svjedoče o kasnijim obnovama crkve.
Boljunski kaštel građen je i nadograđivan od 11. do 17. stoljeća. U doba ratova uspješno je pružao utočište stanovnicima Boljuna i okolice. Sve donedavno usred dvorišta bila je lokva za opskrbu vodom, sada je zatrpana i prilagođena potrebi održavanja manifestacija. Kod okruglog kamenog stola pruža se lijep pogled u dolinu.
Zavjetni žrtvenik Gaja Valerija Prisca, trgovca tkaninama iz Akvileje, posvećen je nepoznatom božanstvu, a potječe iz razdoblja Rima.
Loža u kojoj su se sastajali župani i suci boljunskog komuna, a u kašći iza nje se pohranjivalo žito i ostali poljoprivredni proizvodi kojima su Boljunci plaćali svoje obaveze prema gospodarima.
Šetnja kroz Boljun otkrit će nam još brojne detalje koji svjedoče o mnogo većem značenju ovog malog mjesta kroz povijest. Posebnu pažnju zaslužuju Mašinarija (stari župni stan iz 1699. godine, danas u ruševinama), kuća Pataj (1708.), rustikalni stambeni objekti srednjovjekovne arhitekture (14. st.), stambeni objekt ruralne arhitekture.
Zanimljiva okolica
Boljun je idealno mjesto za vikend te nudi i lijep i ugodan smještaj u apartmanima i kućama za odmor. U okolici ima dovoljno zanimljivosti poput Vele Drage ili Učke i prijevoja Poklon.
Osim samog obilaska i uživanja u Boljunu, onima s više vremena preporučio bih kratku vožnju prema tunelu Učka, a već nakon par kilometara skrenite u Šušnjevicu odakle slijedi vožnja zaista slikovitom i uskom cestom do Vozilića. S ceste se pružaju fantastični pogledi na masiv Šikovca i Sisol, Čepićko polje, na njoj se nalaze neobična i lijepa mjesta poput Zagrada, Katuna ili Kožljaka o čemu u sljedećim nastavcima.
Ugodan vikend! (Napisao i snimio Jure Vojak)