Boljun: Baxa i Marinac oslobodeni optužbi

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Franko Baxa, nacelnik opcine Lupoglav, i Rino Marinac, vlasnik obrta Rima iz Buzeta, krajem studenog prošle godine na pazinskom Opcinskom sudu oslobodeni su optužbi za kaznena djela protiv okoliša protupravnom gradnjom, a presudu je potvrdio i drugostupanjski Županijski sud u Puli, odbijanjem žalbe pazinskog ODO-a kao neosnovane.

Nacelnik kao narucitelj i Marinac kao izvodac radova bili su optuženi da su od 13. svibnja 2008. do kraja travnja 2010. godine u naselju Boljun poplocavali trgove i ulice unutar kulturno-povijesne cjeline mjesta koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, suprotno djelomicnom rješenju Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Puli, a po troškovniku i idejnom projektu tvrtke Arhi iz Pule.

Pazinsko odvjetništvo se drugostupanjskom sudu žalilo na povredu odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrdeno cinjenicno stanje i povredu kaznenog zakona te predložilo da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati na ponovno sudenje.

U žalbi se odvjetništvo pozvalo na izvedene radove i odstupanje visine trga u Boljunu u odnosu na pragove vrata, prozora i otvora, cime je narušena ambijentalna vrijednost mjesta. Navedeno je i da je sud trebao utvrditi stupanj "povrijedenosti zašticenog dobra".

Za navedena djela Baxa se nije smatrao krivim i kazao je da u Boljunu nisu ništa gradili, vec su uredivali ulice. Istaknuo je da je s Konzervatorskim uredom u Puli bio u kontaktu još od 2002., odnosno od izvodenja prijašnjih radova na vodovodnim instalacijama, kanalizacijskoj mreži i dijelu niskonaponske elektricne mreže.

Pocetkom lipnja 2008. godine Konzervatorski odjel je izdao rješenje kojim privremeno obustavlja sve zapocete gradevinske radove, radi uklanjanja posljedica, no Opcina nije prestala sa zahvatima. Baxa je obrazložio da je razlog tomu bio što je u to vrijeme jedan dio ispred crkve svetih Kuzme i Damjana vec bio betoniran. S ciljem da kamene ploce ne propadnu, a što je projektom predvideno, smatralo se da je betonska podloga najbolje rješenje, jer ce tuda prelaziti traktori i ostala vozila. (M. SARDELIN)


Podijeli: Facebook Twiter