Kad je poceo rat, njih trojica kretali su u prvi razred osnovne škole. Danas, 20 godina kasnije, svojim informatickim sustavom postupno osvajaju svijet.
Neupucenu osobu umori vec i sam opis njihovog svjetski uspješnog start up projekta GIS Cloud. Niti ona zna što je start up projekt, niti zna što znaci taj oblak, a stvari joj donekle razbistri definicija da je hrvatski GIS Cloud geografsko-informacijski sustav u racunalnom oblaku koji kombinira karte i poslovne podatke u kvalitetnu informaciju koja služi tvrtkama kao pomoc u odlucivanju.
No, i laik razumije vijest da se njihov GIS Cloud prije par tjedana u Londonu, od 600 projekata iz cijelog svijeta (u finalu suženih na 23), našao u elitnom društvu 10 najboljih.
Kreatori ovog sustava, istodobno i osnivaci vlastite informaticke tvrtke Omnisdata putem koje projekt zasad uspješnije plasiraju u inozemstvu negoli u Hrvatskoj, mladi su i uspješni informaticari: 27-godišnji Puljanin Dino Ravnic i 28-godišnji Zagrepcanin Marko Šantic, obojica s diplomom zagrebackog Fakulteta elektrotehnike i racunarstva. Ovom se dvojcu prikljucio još jedan 27-godišnji Puljanin - Vanja Andric, koji je više zadužen za poslovnu stranu njihovog projekta.
O cemu je rijec?
"Namjeravate otvoriti restoran u Puli i želite saznati optimalnu lokaciju, GIS Cloud je aplikacija koja ce analizirati statisticke i poslovne podatke - od dostupnosti, prometa i stanja ceste do broja stanovnika, platežne moci gradana i iznosa mjesecne najamnine u tom dijelu grada.
Ta ce analiza dati klijentu, potencijalnom ulagacu u ugostiteljstvo, kvalitetne informacije prilikom kljucne odluke o investiranju, objašnjava nam Vanja mogucu primjenu njihovog modela.
Pokretaci projekta, Dino i Marko, upravo su se vratili s trotjednog poslovnog posjeta SAD-u, a ondje su bili i pocetkom lipnja, kada su bili pozvani na ekskluzivni dogadaj IBM Smartcamp u Bostonu. Tada su pozvani autori pet projekata, a medu njima je (kao jedini neamericki projekt) bio i hrvatski GIS Cloud.
Njihov GIS Cloud dosad vec koristi više od 2.300 korisnika diljem svijeta. Globalno posluju i preko partnera kao, primjerice, s francuskom tvrtkom koja nudi usluge telekomunikacijskoj industriji. Za francusku tvrtku Kalyo modelirali su optimalnu distribuciju signala, uz raspored repetitora sa što manje fizickih barijera.
GIS Cloud koriste i oni kojima cilj nije profit. Tako je ovaj model mladih hrvatskih strucnjaka poslužio kao model optimalne raspodjele lokacija ljecilišta za oboljele od HIV-a u Južnoj Africi.
Koriste ih i vatrogasci
Dino i Marko suraduju od 2005. kada su se upoznali kao studenti zagrebackog Fakulteta elektrotehnike i racunarstva. Marko je tada vec bio u kartama; on je autor prve digitalne karte grada Zagreba koju je sam nacrtao još u srednjoj školi.
Slobodno vrijeme Marko i Dino poceli su provoditi rješavajuci probleme prebacivanja digitalnih karata na njihovu stranicu kartegradova.com. Razvili su vlastitu tehnologiju koja je to omogucila pa su kartegradova.com (danas karte.hr) vodeci kartografski portal u Hrvatskoj, naravno uz sveprisutni Google Maps.
Ideja o GIS Cloudu pojavila im se prije nešto više od dvije godine. Tada su primijetili kako se opcenito softver mijenja i da postoje neke nove cloud aplikacije kao Gmail i Google Docs koje jednostavno koristimo a da se pritom ne brinemo kako ih instalirati, koji hardver kupiti, kako ih nadograditi. Dovoljno je da korisnik ode na web-stranicu i stvar radi. Danas sve više softvera radi na taj nacin, preko interneta.
"GIS Cloud voden idejom cloud revolucije krenuo se razvijati prije dvije godine. Tek ove godine industrija je krenula u tom smjeru i mi smo trenutno jedno od rijetkih svjetskih rješenja koje je dobilo priliku predvoditi taj novi smjer samo zato što smo imali viziju i krenuli raditi puno prije konkurencije. Jezgra sustava je naša kartografska tehnologija koja je po performansama u nekim detaljima bolja i od Google Maps tehnologije. To je bitno jer nam daje sigurni odmak u odnosu na konkurenciju", istice Dino.
Oni su kreirali i model za zagrebacku zimsku službu, a rijec je o sistemu aktivnog pracenja ralica i traženju njihove najkrace, najisplativije rute. Na temelju GIS Clouda, objašnjava Dino, vrlo su lako razvili i sustav za pracenje vozila (fleet management). Takav sustav, osim što daje trenutacni uvid u pozicije voznog parka, omogucava razne optimizacije kao smanjenje potrošnje goriva, povecanje efikasnosti i opcenite uštede.
Njihov sustav za pracenje vozila koriste i vatrogasci Velike Gorice kojima je to znacajno povecalo efikasnost jer ih aplikacija GIS Clouda sama navodi kako najbrže doci do mjesta požara. Takoder, njihov GIS Cloud sustav jedini je u Hrvatskoj koji prati i jedrilicarske regate, a buduci da je rijec o internetskoj stranici, bilo tko može uživo pratiti jedrilicarske regate koje traju i po dva-tri dana.
U svojoj zemlji još neshvaceni
Unatoc medunarodnim uspjesima, u Hrvatskoj i Istri postoji zid nerazumijevanja prema novitetima poput GIS Clouda. Vanja kaže da je njihov GIS sistem novi model u ovoj industriji i na svjetskoj razini, koji je potvrden nedavno na konferenciji u Washingtonu.
"Tu je još uvijek barijera. Jedan jednostavan primjer su upiti za tiskanje karata koje dobivamo. Jednostavno propada naš pokušaj da ponudimo digitalno rješenje koje je dugotrajnije, kvalitetnije, jeftinije i pruža nebrojeno više mogucnosti od tiskane karte. Ljudima je draže imati ogromnu kartu na zidu na kojoj ce sami pribadacama obilježavati neke lokacije. Uglavnom, smatraju da to njima ne treba, iako uopce ne shvacaju ili ne žele saslušati koje mogucnosti se pružaju. Cijena nikako ne može biti uzrok jer smo iznimno pristupacni", veli Vanja.
Srecom, kaže Dino, stvari se mijenjaju i u Hrvatskoj. Zato na kraju i pitamo kako bi se njihov model mogao iskoristiti i kao alat za sredivanje zemljišnih knjiga ili katastra u Puli.
Prikupljanjem tocnih i kvalitetnih digitalnih prostornih podataka moguce je kreirati projekt digitalnog katastra putem kojeg se na mnogo jednostavniji nacin može doci do svih informacija vezanih za pojedinu zemljišnu cesticu: efikasnije racunanje poreza ili poticaja za poljoprivredna zemljišta itd. Buduci da se radi o web-alatu, pristup podacima u katastru vrlo je jednostavan. Osim što bi ga Grad mogao interno koristiti, moglo bi se omoguciti i gradanstvu uvid u katastar na jedan vizualan i atraktivan nacin. (Zoran ANGELESKI)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. CIJELI TEKST CITAJTE U PRILOGU ZOOM U TISKANOM IZDANJU OD PETKA 15. LISTOPADA.