Korist od najavljenog poboljšanja odnosa Srbije i Hrvatske imale bi ne samo te dvije zemlje u pridruživanju EU-u, vec i cijela regija, ali se na to u Bruxellesu gleda s oprezom jer je u odnosima Zagreba i Beograda bilo i uspona i padova.
Visoki dužnosnici u Vijecu ministara EU-a izjavili su agenciji Beta da je rješavanje pravnih, granicnih i drugih sporova izmedu zemalja zapadnog Balkana od bitnog znacaja za sposobnost njihovog ugradivanja u strukture Unije.
Zato se, kako su naveli, s vidnom pažnjom i opreznim zadovoljstvom gleda na nagovještaje novoizabranog hrvatskog predsjednika Ive Josipovica o spremnosti da Zagreb povuce tužbu Medunarodnom sudu pravde protiv Beograda pod odredenim uvjetima.
Na isto odobravanje naišla je i izjava srbijanskog predsjednika Borisa Tadica da bi Beograd mogao povuci protutužbu ako bi na takav potez bile spremne hrvatske vlasti.
Neki mediji u zapadnoj Europi detaljno su popratili izbornu pobjedu Josipovica i njegove ocjene o svrsishodnosti poboljšanja odnosa sa Srbijom. Europski internetski bilten Euractive navodi da "promatraci smatraju da je kršenja ljudskih prava bilo na obje strane" u vrijeme ratnih sukoba.
Navodi se da "Srbija vec godinama stoji na stajalištu da je bolje sporove iz ratnih 90-ih godina riješiti miroljubivo i izvan sudskih postupaka".
Dužnosnici u Vijecu ministara i u Komisiji u Bruxellesu naglašavaju da je i pitanje kažnjavanja pojedinaca odgovornih za ratne zlocine bitan dokaz da u zemljama zapadnog Balkana djeluju zakoni i da su one sposobne preuzeti obaveze stupanja u europske integracije.
To važi za Srbiju, a posebno za Hrvatsku, koja se još treba suociti s kljucnim poglavljem pravosuda u završnim pregovorima o clanstvu u EU-u.