Europa se, pogotovu njezin jug, suočava s time da sve više građana zbog nemogućnosti plaćanja obveza gubi krov nad glavom.
Nakon Španjolske, gdje je tamošnja vlada, u nedostatku trajnijeg rješenja zaustavila deložacije na dvije godine, ovog vikenda je nova talijanska vlada odlučila da država svoja potraživanja neće ubuduće namirivati ovrhama.
Sa sličnim problemima suočava se i Hrvatska. Posljednjih godinu dana javnost je zaokupljalo nekoliko akcija u kojima su udruge pokušale spriječiti deložaciju obitelji koje nisu mogle otplaćivati svoje obveze uglavnom bankama, ali i državi.
Tako su postajali sve glasniji zahtjevi da država zakonom spriječi deložacije iz stanova ili kuća koje su njihovim vlasnicima jedine nekretnine i jedino mjesto za život. Problem čini se prepoznaju i vlasti u Hrvatskoj, bilo da je riječ o Vladi ili predsjedniku Ivi Josipoviću, ali i u najvećoj oporbenoj stranci i svi se slažu da se nešto treba pokušati učiniti kad je u pitanju deložacija ljudi iz jedine nekretnine koju imaju.
Predsjednik Josipović u ožujku je iznio 20 mjera za olakšanje dužničke krize građana, a zauzeo se između ostaloga za to da se od ovrhe izuzme stan koji služi za stanovanje i koji ne prelazi minimalne standarde za život.
Iz Ministarstva pravosuđa potvrđuju da "pripremaju izmjene Ovršnog zakona koje bi u javnoj raspravi mogle biti već ovoga ljeta".
- Između ostaloga te izmjene idu u smjeru jačanja zaštite dostojanstva ovršenika u ovršnom postupku, posebice kad je u pitanu ovrha na nekretninama i ovrha na temelju vjerodostojne isprave, poručuju iz Ministarstva pravosuđa.
Na pitanje kako bi se tim novim pravilima regulirala ili eventualno spriječila ovrha na jedinoj nekretnini iz Ministarstva nismo dobili odgovor, uz objašnjenje da o detaljima, dok izmjene nisu pripremljene, ne mogu govoriti.
Da će se Hrvatska i dalje suočavati s problemom deložacija nakon ovrha, jer već petu godinu, jedina uz Grčku, u Europi ima pad gospodarstva, a time i zaposlenosti, upozorava i HDZ-ov zastupnik Domagoj Milošević. On kaže da se i njegova stranka zalaže za to da se pokuša spriječiti još veći društveni jaz koji nastaje između ostaloga zato što ljudi ostaju bez domova. Međutim, upozorava da država pri tome mora voditi računa što doista može napraviti da ne bi stvorila još veći kaos.
U Vladi pak napominju da je Ministarstvo financija već ponudilo dužnicima-građanima da uz otpis kamata plate svoj porezni dug, te da je rok otplate i do 60 mjeseci. Uz to u proceduri su i izmjene zakona po kojima obrtnici za svoj dug više ne bi jamčili cijelom imovinom, pa im se obiteljski domovi više neće naći na bubnju ako ne plate dug. (J. MARIĆ, A. RAIĆ-KNEŽEVIĆ/NL)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.