Bolest plavog jezika, koja je potvrdena kod cetiri antilope vrste Oryx, koje od pocetka mjeseca borave u karanteni u Nacionalnom parku Brijuni, prenosi se ubodom jedne vrste komaraca koja živi i na našem podrucju, zbog cega postoji realna mogucnost da se zaraza proširi i na ostale životinje papkare u okolici, saznajemo iz Ministarstva poljoprivrede.
Bolest plavog jezika nije zoonoza, odnosno u potpunosti je bezopasna za ljude, ali je izrazito opasna i potencijalno smrtonosna za sve papkare, no ne i za druge životinje.
"Bolest se ne širi kontaktom medu životinjama, vec je prenosi odredena vrsta komarca Culicoides koja boravi i kod nas, uz obalu i na otocima, a ponajviše na dubrovackom podrucju. No, buduci da se ti komarci pojave samo ako je tri tjedna zaredom temperatura viša od 12 stupnjeva Celzija, velika je vjerojatnost da još nisu aktivni", veli glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavic.
Da bi se otkrila eventualna prisutnost ove vrste komaraca te ispitalo jesu li postali prijenosnici bolesti, na Brijunima su vec postavljene posebne lampe koje ih privlace.
"Moguce je cak da su antilope iz Omana stigle zdrave na Brijune te da su se ovdje zarazile nakon uboda komaraca, ali je ipak vjerojatnije da su došle vec zaražene. Prisutnost zaraze ispitat ce se i kod drugih papkara koji borave na Brijunima, a žive najbliže 300 metara od bolesnih antilopa", dodaje Pavic.
Ukupno je deset antilopa vrste Oryx stiglo na Brijune u sklopu dogovora bivšeg predsjednika Stjepana Mesica s omanskim sultanom Qaboosom bin Saidom al Saidom. Iz Omana su avionom prebacene u Zagreb 3. ožujka te su istoga dana prevezene u NP Brijuni, gdje su smjesta stavljene u izolaciju.
Nakon dva do tri mjeseca karantene trebale su biti prebacene na krajnju destinaciju u Veliku Britaniju na privatni posjed omanskog šeika. Za taj posao javna ustanova Nacionalni park Brijuni trebala je prihodovati 30.000 eura.
"Bolesne ce antilope biti eutanazirane nakon što stupimo u kontakt s vlasnikom, kojem cemo ponuditi mogucnost vracanja šest zdravih životinja ili pak eutanaziranje svih deset", dodaje Pavic.
Iako na Brijunima živi velika populacija papkara, odnosno jelena, muflona i antilopa, a bolest bi se zbog blizine obale mogla vrlo lako proširiti i na stoku na jugu Istre, Eduard Kolic, ravnatelj Nacionalnog parka Brijuni, smatra da nema razloga za bojazan.
"Nema opasnosti od zaraze jer su antilope od prvog dana kada su došle na Brijune izolirane u zatvorenom prostoru i nisu imale nikakvih kontakata s drugim životinjama. Što ce se dogoditi s antilopama, odnosno hoce li one biti usmrcene, ovisi iskljucivo o odluci veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede koja provodi mjere", veli. Dodaje da životinje ne pokazuju simptome bolesti, iako je nalaz potvrdio da su zaražene.
Bolest plavog jezika vec je jednom dijagnosticirana u Hrvatskoj krajem 2001. godine u tri stada ovaca na podrucju Dubrovacko-neretvanske županije.