"Ne farbam se vec nekoliko godina, odlucila sam pokazivati svoje sijede i gotovo. Nakon toliko clanaka u novinama koje sam procitala o štetnosti boja za kosu zabrinula sam se za svoje zdravlje, a primijetila sam da mnoge moje poznanice i prijateljice, pogotovo one koje jako cesto farbaju kosu, imaju razne zdravstvene tegobe. Ne znam ima li farbanje kose ikakve veze s obolijevanjem od raka, ali ne želim ni riskirati, radije cu biti sijeda nego bolesna", ispovjedila nam se nedavno jedna citateljica. U svom je okruženju primijetila sve više žena kojima je kosa drasticno oslabila ili pocela ispadati u pramenovima, pa i onih koje su oboljele od raka, no nitko osim nje nije se želio odreci svoje idealne boje kose. Najviše ju zabrinjava, dodala je, što majke na bojenje kose redovito dovode kceri, i to u sve mladoj dobi.
U ljeti 2006. Znanstveni odbor za proizvode široke potrošnje (SCCP), u koje spadaju i kozmeticki proizvodi, sastavio je listu od 22 kemijske tvari cija se upotreba u bojama za kosu zabranjuje zbog potencijalnih rizika po ljudsko zdravlje. U meduvremenu se ta lista povecala pa je krajem 2007. SCCP objavio listu 135 supstanci zabranjenih u proizvodnji boja za kosu, a dodatnih 49 tvari je predloženo za zabranu.
Kako saznajemo iz Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, hrvatska je uskladila Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje s direktivama Europskog parlamenta te se na listi II spomenutog pravilnika nalazi 1.300 tvari koje je zabranjeno stavljati u kozmeticke proizvode. Odredena ogranicenja vezana uz druge kemijske tvari nalaze se na listi III, a ukoliko se ipak na nekom kozmetickom proizvodu nade jedna od spornih kemikalija ili se pri upotrebi pojavi kakva fizicka reakcija na sam proizvod, o tome se može obavijestiti Zavod za javno zdravstvo. Jedan od razloga za sve rigoroznije kontroliranje boja za kosu i drugih kozmetickih proizvoda je i cinjenica da se donja dobna granica kada se prvi put farba kosa posljednjih godina spustila dobrano ispod 16 godina.
O štetnosti boja za kosu govori se vec 30-ak godina, otkad je farbanje postalo sastavni dio života gotovo svake žene, a posljednjih 20-ak godina cesto se provode razna istraživanja o njihovom utjecaju na ljudski organizam. Mnoga su nepovezana istraživanja pokazala da žene koje su redovito koristile razne preparate za bojanje kose do i tijekom '80-ih godina imaju cak 70 posto više šansi za razvoj razlicitih vrsta raka, ukljucujuci leukemiju, limfome i rak mjehura. Medutim, istaknuto je u izvješcu Europske komisije, europski su zakoni po pitanju štetnih tvari u kozmetickim proizvodima daleko rigorozniji od americkih, a i same boje za kosu su dosta razlicite pa europska istraživanja pokazuju da postoji povecan rizik da korisnice trajnih boja za kosu u Europi obole od nekih vrsta leukemije, no ne i od raka mjehura, što je utvrdeno kod Amerikanki. Upozoreno je takoder da rizik za obolijevanje od ovih vrsta raka, doduše u manjem postotku, postoji i kod samih frizera. Tijekom istraživanja se pokazalo da tamne boje cešce sadrže u sebi toksicne sastojke koji mogu uzrokovati zlocudnu promjenu stanica.
Medutim, to ne znaci da su žene sa svjetlijim nijansama kose manje ugrožene jer se polemike još uvijek vode oko famoznog hidrogen peroksida ili hidrogena, koji je glavni sastojak gotovo svake smjese za farbanje kose u svjetlosmede i plave nijanse. I ne samo to, hidrogen je glavni sastojak odredenih proizvoda za oralnu higijenu, pogotovo za izbjeljivanje zuba.
Prema direktivi SCCP-a od prošle godine, Hrvatska stomatološka komora predložila je da se uz proizvode koji u sebi sadrže hidrogen, cak i u minimalnim koncentracijama, stavi zabrana korištenja djeci i adolescentima mladima od 18 godina. Premda je oralno korištenje hidrogena puno opasnije od njegova nanošenja na kosu, u dodiru s vlasištem, pa i s nekim tvarima iz boja za kosu, hidrogen stvara spojeve za koje je poznato da mogu izazvati jake alergijske reakcije. Za razliku od uzrocno-posljedicne veze izmedu boja za kosu i pojavnosti malignih oboljenja koja je teško dokaziva, alergijske reakcije se mogu lakše pratiti pa je trenutacno glavna misija nezavisnih strucnjaka SCCP-a utvrditi i sastaviti listu nepoželjnih alergena u bojama za kosu.
Za sada je sastavljena lista 46 tvari koje izazivaju neugodne reakcije na koži, a samim time i pretjeranu osjetljivost kože na doticne tvari, zbog cega svaki daljnji kontakt kože s doticnom tvari izaziva prave alergijske reakcije. Upravo zbog toga ipak treba postupiti po preporuci proizvodaca boja za kosu koji na ambalaži uvijek preporucuju da se 24 sata prije bojanja napraviti test na koži zbog mogucih alergijskih reakcija. Takoder, nikad ne treba smjesu boje na glavi držati dulje od preporucenog, nakon cega treba vodom dobro ispati kosu trljajuci prstima tjeme.
Ukoliko je to moguce, uvijek je poželjno koristiti boje na biljnoj bazi te nikada ne miješati dvije razlicite farbe jer može doci do opasnih kemijskih reakcija.