U rovinjskom Centru za povijesna istraživanja predstavljene su tri nove publikacije. Casopis Quaderni predstavila je njegova urednica Orietta Moscarda Oblak, koja je napomenula da je ovaj jubilarni broj znacajan i zato što sadrži pregled svih dosadašnjih brojeva. Objavljeno je i deset novih znanstvenih radova: Vesna Girardi Jurkic i Kristina Džin napisale su esej o 60 godina djelovanja Arheološkog muzeja Istre u Puli, Ferruccio Canali piše o arhitekturi i gradovima u Dalmaciji za vrijeme Italije (1922. - 1943.), otac Lodovico Antonio Maracic o samostanu sv. Franje u Puli, odnosno donosi kratak sadržaj dnevnika padovanskih fratara koji su vodili u periodu od 1937. do 1947. godine. Lorenzo Salimbeni piše o cetnickom kolaboracionizmu u Dalmaciji, William Klinger se predstavlja clankom «Lošinj, prosinac 1944., operacija Antagonise». Naslov autora Leonarda Raita je «Misija Vicenza Bianca u okviru odnosa Komunisticke partije Italije», Luciano Giuricin piše o tragediji talijanskog bataljuna «Alma Vivoda», a Achile Rastelli o jadranskim brodogradilištima od 1942. do 1945. godine. Izdanje sadrži i dva rada o povijesti poljoprivrede na podrucju Istre. Denis Visintin piše o poljoprivredi i poljoprivrednom društvu na Bujštini izmedu 19. i 20. stoljeca, a Deborah Rogoznica o rekonstrukciji i preobražaju industrijskog sektora u koparskom okrugu u razdoblju od 1945. do 1954.
Silvano Zilli, novi urednik casopisa Ricerche sociali, predstavio je novi broj, koji sadrži šest znanstvenih radova. "Zaštita manjina kroz instrument predstavnickih tijela: komparativna pravna analiza i (još uvijek) otvorena teorijska pitanja" naslov je eseja Francesca Ciancija, Massimilano Rovati autor je rada pod naslovom "Talijanska manjina u Istri i pristupanje Slovenije Europskoj uniji: stanje, buduci scenarij i mogucnosti". Marko Paliaga i Lenko Uravic autori su eseja «Integralni pristup prema razvoju brenda i ekonomskom napretku gradova u uvjetima globalne konkurencije». Eliana Moscarda Mirkovic predstavlja cetiri književnice koje pišu o istarskom egzodusu – Marisu Madieri, Nelidu Milani-Kruljac, Annu Mariju Mori i Graziellu Fiorentin. Autor eseja «Živjeti kao preživjeti. Istarski egzodus kao iskustvo sadašnjosti u svijetu tršcanskih udruga» je Stefano Pontiggia, a Emilio Rocco u svom eseju analizira pojam, odnosno osjecaj istrijanstva.
Rjecnik pulskog dijalekta, ciji su autori Barbara Buršic Giudici i Giuseppe Orbanich, predstavio je Marino Budicin. Ovo je djelo nastalo u suradnji s Talijanskom unijom iz Rijeke, tršcanskim narodnim sveucilištem te društvom za studije i istraživanje «Mediteran» iz Pule. Naglasio je da rjecnik sadrži oko šest tisuca rijeci, a izmedu ostalog obuhvaca toponime, antroponime važnih osoba, termine vezane uz umjetnost, poslove, biljke, životinje, jela, namirnice, blagdane, vremenske prognozu i ostalo.