Novi broj istarskog narodnog kalendara "Franina i Jurina" za 2017. godinu u izdanju Izdavačkog poduzeća Reprezent iz Račica izašao je iz tiska u već uobičajenom terminu krajem studenog, s vrlo bogatim i zanimljivim sadržajem. Na 240 stranica donosi 65 tekstova četrdesetorice autora. Svi su tekstovi bogato ilustrirani fotografijama; knjiga sadrži ukupno 265 fotografija i drugih ilustracija, a uredio ju je dugogodišnji glavni urednik Miroslav Sinčić. Novi broj ovoga popularnog istarskog narodnog kalendara 63 je knjiga u 95 godina otkako je pokrenut.
Zanimljive zbirke
U prvom, kalendarskom poglavlju predstavljena je ostavština Slavomira Cerovca - Mire Blažinčića što se čuva u Zavičajnom muzeju u Buzetu, a čini je više od 1.700 muzejskih predmeta razvrstanih u devetnaest zbirki. Posebno su zanimljive zbirke oružja, namještaja, satova, etnografskih predmeta, bukaleta, glačala, lula, tanjura i zdjela. To su izuzetno bogatstvo etnografskog i kulturno-povijesnog nasljeđa predstavili Miroslav Sinčić i Saša Nikolić kraćim opisima i velikim brojem fotografija raznih muzejskih predmeta raspoređenih po vrstama uz dvanaest kalendarskih mjeseci.
U najnovijem broju "Franine i Jurine" predstavljen je jedan od vrsnih istarskih likovnih umjetnika iz generacije koja je stasala šezdesetih godina prošloga stoljeća; grafičar, keramičar, slikar i skulptor Milan Legović, svestran i plodan stvaralac, koji je u pedeset godina svoga dosadašnjeg rada stvorio impozantan umjetnički opus koji ga smješta visoko na ljestvici uspješnosti, i po estetskim i po zanatskim kriterijima. Umjetnik je, u povodu pedesete obljetnice umjetničkog rada, predstavljen s nekoliko kritičkih tekstova (Miroslava Sinčića, Daniela Načinovića, Jelene Lužine, Gorke Ostojić Cvajner i drugih) te većim brojem reprodukcija njegovih djela: grafika, reljefa, suvenira, skulptura i drugih radova izloženih u javnim prostorima.
U poglavlju Obljetnice predstavljen je još jedan likovni umjetnik iz Istre, Josip Diminić, zasigurno jedan iz samoga vrha suvremenih hrvatskih skulptora. U povodu 80. godišnjice umjetnikova rođenja, o njemu piše Marijan Milevoj. U tom poglavlju Sinčić objavljuje i prilog uz 40. obljetnicu tiskanja "Istarske škrinjice"- etnografske knjige Jakova Mikca kao i osvrt na književno djelo Drage Gervaisa, u povodu šezdesete obljetnice njegove smrti. Uz obilježavanje 320 godina od pokretanja i 40 godina od obnavljanja barbanske Trke na prstenac osvrt je napisao Branko Blažina. Pregled aktivnosti KUD-a "Ivan Fonović Zlatela" iz Kršana, uz 20. godišnjicu njegova utemeljenja, napisala je Rafaela Paliska, a prilog uz 70. godišnjicu osnutka KUD-a "Bratstvo" iz Marušića Zlatan Varelija.
Poglavlje Prošlost - tradicija - baština donosi desetak priloga s opisima nekih od značajnih fenomena iz istarske i primorske kulturne baština, među ostalima o suhozidima u Istri i na otocima (Mirjana Pavletić), etnografskim značajkama Liburnijskog krasa (Vana Gović), svecima zaštitnicima od kuge na istarskim freskama (Josip Šiklić), Križima - zavjetnom blagdanu otoka Raba (Mirjana Grce), sudbini knjižnice obitelji De Franceschi iz Segeta (Zlatan Varelija) i dvomilenijskoj tradiciji rovinjske brodogradnje (Aldo Pokrajac).
Zanimljivo je i poglavlje Naši ljudi i krajevi u kojem Igor Žic piše o nedavno preminulom riječkom pjesniku Nikoli Kraljiću, Josip Šiklić o jezikoslovcu Martinu Zgrabljiću, profesoru Hrvatske gimnazije u Pazinu, Svjetlana Hribar o Vjekoslavu Kneževiću, susačkom autoru vrlo popularnih pjesama kao što su "Piši mi mati", "Hvalile se Kaštelanke", "Od Sušaka pa do lipe Boke", Mirjan Rimanić o posljednjoj industrijskoj kovačnici u Istri, Ivan Milotić o dvjema crkvicama uz granicu pod Grimaldom te o vrsarskom kamenu.
Najopsežnije je poglavlje pod nazivom Teme i događaji u kojem je obrađeno čak dvadeset tema. Kim Cuculić piše o Rijeci koja je pobijedila u natjecanju za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, a o orguljama u našim krajevima, posebno onima graditelja Gaetana Callida, tekst potpisuje Mirjana Pavletić. O orguljama piše i Tonko Kraljić i to o darivatelju Eugenu Sagmeisteru kome treba zahvaliti za velik broj električnih orgulja u crkvama mnogih hrvatskih gradova, među ostalima i u Puli, Ližnjanu, Labinu, Poreču, Buzetu, Boljunu i Lanišću.
Branko Šuljić piše o Muzeju Apoksiomena ove godine otvorenom u Malom Lošinju, Julijano Sokolić o sudbini broda "Marina", koji je sagrađen prije 80 godina, a danas je kao brod-spomenik privezan uz Adamićev gat u Rijeci, a Branko Šuljić o "Visu", zapovjednom brodu Jugoslavenske ratne mornarice, koji je u svibnju ove godine potopljen uz obalu rta Kamenjak kao atrakcija za ronioce.
U članku o klapskoj pjesmi koja je očarala istarski sjever. Vladimir Pernić predstavlja vokalne sastave s Buzeštine koji njeguju klapsku pjesmu. O stradalačkom životu Istrana koji su uoči Prvoga svjetskog rata 1915. godine evakuirani, osobito iz južne Istre, u Donju Austriju, Ugarsku, Češku i Moravsku, piše Samanta Paronić, a o stradalim pomorcima iz naših krajeva u Drugom svjetskom ratu na brodu "Petrarci" prikaz je napisao Danilo Prestint.
Poučno - korisno
Aldo Pokrajac predstavlja novi Maistrin obiteljski hotel Amarin u Rovinju, a Anton Percan piše o svjetionicima u Raškom zaljevu te o Pragrandeu, nekada močvarnom predjelu Pule. O vremenskim temama pišu Mario Grabar (Proljeća u Istri) i Milan Sijerković (o kišovitoj Rijeci).
Zadnje je poglavlje Zanimljivo - poučno - korisno. Claudio Pericin piše o pulskim čempresima, a Silvano Jelenić o pulskoj mornaričkoj bolnici koja je nekad bila najsuvremenija na Mediteranu. Četiri zadnja priloga posvećena su kulinarstvu. Među njima je i prilog Vesne Medvedec Buršić o jelima koja su se u istarskoj tradiciji pripremala za pust i Pepelnicu, a osobito je zanimljiv prikaz jela od pulića, s odabirom nekoliko rijetkih recepta. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)