Današnji Doručak s autorom čiji je gost bio Vjeran Zuppa počeo je uz pjesmu "Moj galebe" u interpretaciji popularnog Olivera Dragojevića. Zanimljivost koju je otkrio Vojo Šiljak je ta da je tekst ove pjesme napisao otac Vjerana Zuppe Tomislav, a uglazbio ju je, kao što je poznato, Zdenko Runjić. Zuppa je kazao da je njegov otac počeo pisati tekstove za pjesme zabavne glazbe u nešto starijoj dobi.
Ne ide na premijere
Šiljak je potom naveo sve titule Vjerana Zuppe, kao i njegov dugogodišnji rad na raznim područjima. Hrvatski je to dramaturg, teoretičar književnosti i pjesnik, kazališni teoretičar i kritičar, upravitelj i dramaturg Teatra ITD (1966.-1977.). Doktorirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu na temu: "Pojam dramaturgije u dvadesetom stoljeću". Objavio je veći broj knjiga s područja književne teorije i nositelj je značajnih književnih nagrada. Zuppa je govorio i o etimologiji svoga prezimena.
Saznali smo da nikada nije imao pretenzije biti akademik, kao ni ambicije biti ministar kulture, niti u Račanovoj, niti u Milanovićevoj vladi. Najboljim ministrom kulture proglasio je Antuna Vujića, a što se tiče politike, kazao je da je ljevičar, da je uvijek glasao za SDP, ali da ovaj put neće, ali niti da ne zna što će. Nazočni su tako i otkrili da mu ne leže previše ni Milanović ni Karamarko, a fokusirao se i na osiromašenje srednje klase, što je sve očitije i izraženije. Što se tiče političke situacije, rekao je da se previše prčka po nekim ranama što ne donosi ništa dobro niti produktivnog, a da današnja djeca (pri tome je mislio na dvadesetogodišnjake i tridesetogodišnjake), nemaju pojma o aktualnoj situaciji i svemu tome.
Bilo je dakako govora o teatru ITD i o njegovoj bogatoj produkciji u njegovo vrijeme, a što se tiče njegove najnovije knjige koja je predstavljena večer ranije "Subjekt kao gost: mala hermeneutika dramskog lika", kazao je da se knjiga pita i ima li lik autonomiju, navevši činjenicu da lik ima želju prepoznavanja glumca.
- Knjiga je namijenjena svima kojima je kupe, rekao je, a odgovarajući na Šiljkovo tradicionalno pitanje svim gostima što bi želio da mu se još dogodi, naglasio je da bi želio da bar netko pročita ovu knjigu. Na upit boji li se budućnosti, odgovorio je "neka se budućnost boji mene". Također, veli da posjećuje kazališne predstave, ali da ne ide na premijere.
Vrlo je zanimljivo bilo u ponedjeljak navečer na predstavljanju knjige Dževada Karahasana "Utjeha noćnog neba", o čemu su pored autora govorili Velimir Visković i Nikica Petković.
- Svidjela mi se ideja o trilogiji o Omaru Hajjamu čiji je ovo drugi dio. U nas je on poznat kao pjesnik, ali bio je i astronom, bavio se znanošću, medicinom i djelovao je u 12. stoljeću. Ovdje ga u Karahasanovoj knjizi susrećemo u zrelim godinama, izumitelj je kalendara. Knjiga djeluje na nekoliko razna, analizira sustav vlasti jednoga carstva, a donosi i iznimno interesantan dijalog između sultana i vezira, kazao je Visković. Autor novog kalendara To je, kako su rekli tijekom predstavljanja Petković i Visković, drugi dio romaneskne trilogije Dževada Karahasana posvećene ovom velikom perzijskom matematičaru, astronomu i pjesniku. Dok je prva knjiga, "Sjeme smrti", tematizirala život mladog Hajjama koji tek započinje znanstvenu i umjetničku karijeru, u ovoj knjizi je on predstavljen na vrhuncu uspjeha: doživio je velika priznanja kao autor novog kalendara, za koji mnogi autoriteti tvrde da je najbolji i najprecizniji dotad. To mu osigurava status dvorskog astronoma i velike prihode. Zasnovao je i sretnu obitelj, a doživljava i osobnu sreću. Međutim, u državi započinju nemiri, a predstavljači su kazali kako su upravo tada, još u Hajjamovoj eri počeli neki fenomeni koji će do dan-danas postati i ostati aktualni.
- Autor se na trenutke pretvorio u alter ego ovoga znanstvenika, a pokazuje nevjerojatnu brigu za književnost, za svaku riječ. Predstavlja i vrlo zorno brojne aspekte jedne epohe. U ovoj knjizi kazuje da se Bog prema svijetu odnosi kao pauk prema paučini, jer je izvana i iznutra, naglasio je Visković. Sam autor pročitao je nekoliko ulomaka iz ove knjige, pokazavši da su predstavljači imali pravo kada su rekli da se roman odlikuje vrhunskim stilom i velikom erudicijom. Uslijedilo je predstavljanje knjige Maura Kovacicha "Po Trstu zbrda zdola" u prijevodu Tatjane Peruško i Sanje Roić, koje su knjigu i predstavile. Roić je nedavno dobila prestižnu nagradu za talijaniste "Flaviano", a Covacicha su njegove prevoditeljice definirale kao jednim od najboljih talijanskih suvremenih autora. Nekada je pisao angažirane tekstove i reportaže.
Sam je autor naglasio, da unatoč prezimenu, doduše napisanome na talijanski način, ne zna hrvatski. Djed mu je bio kovač iz Slovenije koji svoga sina, Maurovog oca, nije nikada naučio slovenski niti hrvatski. Majka mu je pak rodom iz Vrsara.
Pisao i o Unabomberu
- Kao mlad nisam osjećao potrebu naučiti jezik svojih roditelja odnosno predaka, bilo mi je važnije naučiti engleski zbog tekstova pjesama, no kasnije sam išao malo za svojim korijenima, pa i zbog nasilja počinjenog nad mojim prezimenom. Nekada mi je hrvatski heroj broj jedan bio Dražen Petrović, jer sam volio košarku koju sam nekada i trenirao, a potom su mi Tatjana Peruško i njezina kolegica talijanistica Snježana Husić otkrile Ivana Gorana Kovačića. Tek kada sam išao iz Trsta put Rima počeo sam pisati o Trstu. Trst koji ovdje opisujem nije grad Habsburgovaca, Sissi, Joycea, Sveva i Sabe, ovdje prikazujem i ono mediteransko, toplo lice Trsta, to je preokrenut Trst, upravo zbrda zdola, to je i neka vrsta dekonstrukcije Trsta s razglednice, kazao je Covacich. Naglasio je da mu tršćanski autori poput Sabe i Sveva nisu bliski, da mu je bliži primjerice pjesnik iz Veneta Goffredo Parise. Govorio je i o tome kako je Trst jedinstven grad i da Tršćani uče talijanski jezik iz udžbenika i da su Taljani za njih oni iz ostatka Italije (prevoditeljice su namjerno koristile izraz Taljani, sa slovom lj da označe tu razliku, op.a.) Saznajemo da je Covacich pisao i o Unabomberu, odnosno osobi (nikada nije otkriven identitet niti spol) koja je stavljala male eksplozivne naprave na policama supermarketa sjeverne Italije s ciljem ranjavanja ljudi, a nikada se nije oglasila niti rekla koji su ciljevi tih diverzija.
U srijedu na programu
Predrag Finci doručkovat će u srijedu s Vojom Šiljkom u 10 sati u kavani Mozart. U 11 sati slijedi program Cafe Herrenhof i predstavljanje knjige "Brijuni". Sudjeluju Hans Kupelwieser, Ivan Žagar, Dragutin Lučić Luce i Komorni ansambl Muzičke akademije u Puli. Voditelj je Branimir Pofuk, a program je realiziran uz potporu Austrijskog kulturnog foruma Zagreb. U 16 sati program "Jučerašnji svijet" predstavlja knjigu koju je uredio Željko Ivanković "Sarajevo atentat: 100 godina poslije" (Rabic, Sarajevo). Sudjeluju autor, Goran Mikulić, Svetislav Basara i Branimir Pofuk. U programu Autor čita autora bit će predstavljene knjige Roberta J. Donie "Sarajevo: biografija grada" (Institut za istoriju, Sarajevo) i Dragana Markovine "Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja" (Plejada; University Press, Sarajevo). Sudjeluju Robert J. Donia i Dragan Markovina. "Mlada Bosna" u egzilu u 18 sati donosi predstavljanje knjige Damira Avdića "Ne želim da pobijedim" (Algoritam). Sudjeluju Damir Avdić i Kruno Lokotar. U 19 sati je potom program Izlet u Rusiju i predstavljanje knjige Ljudmile Petruševske "Vrijeme noć" (Naklada Ljevak). Sudjeluju Ljudmila Petruševska, Ivana Peruško i Živa Benčić. U 20 sati je suton uz poeziju, a gosti su Marko Vešović, Asmir Kujović i Almin Kaplan, uz moderatora Ivana Lovrenovića. (Vanesa BEGIĆ)