Gradevinski obrtnici ni ovu godinu nece pamtiti po dobrom. Turisticka sezona nije im donijela ocekivane investicije i više posla, a u vecini je gradova i opcina vec stupila na snagu zabrana gradevinskih radova zbog turisticke sezone.
Da nema gradnje Istarskog ipsilona, situacija bi bila još puno gora. Doista, proširenjem glavne istarske prometnice zapošljava se znacajan broj prijevoznika i koristi teška mehanizacija.
Samo posljednjih pet mjeseci u Istarskoj je županiji 103 obrta manje u gradevinarstvu, pa ih je danas registrirano 1.815, doznajemo od predsjednika Županijske obrtnicke komore Alda Ukanovica.
- Nažalost, u prvih pet mjeseci smanjio se broj gradevinskih obrtnika, a do kraja godine ocekujemo daleko veci pad. Gradevinske aktivnosti jenjavaju jer uskoro nastupaju zabrane radova u turistickim mjestima. Dok god ne krenu investicije, dok se na zavrti novi investicijski ciklus, i dalje ce opadati broj tvrtki od obrta do trgovackih društava.
Gradevinarci su oni koji prvi osjete teret krize, a treba im više vremena da se oporave. Prije pet godina u Istri je bilo 2.861 zaposlenih, da bi se u 2008. broj smanjio na samo 1.505 radnika u gradevinskim obrtima, veli Ukanovic.
Omca oko vrata obrtnika, a posebice gradevinara, je nemogucnost naplate. Dok su u 2008. imali 33 milijuna kuna nepodmirenih obaveza, lani je taj iznos narastao na 50 milijuna. Prema broju blokiranih obrta, u 2008. bilo ih je 264, a u 2009. cak 390.
- U okruženju neplacanja najprije nastradaju male tvrtke jer nemaju organizacijskih potencijala, ne mogu sudjelovati na natjecajima i u lošijem su položaju na tržištu. Daleko lakše posluju vece tvrtke jer imaju veci mehanizam iza sebe.
Samostalni obrtnici više su izloženi potresima na tržištu. Moraju prihvatiti posao kooperanata ili podkooperanata, što
je nužno zlo. Ako ostane novca nakon što se namire veliki, možda ce nešto i dobiti, ali ako ne ostane, radit ce a da nikad ne naplate svoj rad, kaže Ukanovic.
Obrtniku nitko ne garantira placanje. Zato Obrtnicka komora vec dugo predlaže zakon o dužnicko-vjerovnickim odnosima prema kojem bi se u roku od 30 dana izvršila placanja.
- Znam da je to ovog trenutka teško, ali nelikvidnost je najveci problem u Hrvatskoj i bit ce još gore ako se ne provedu sankcije i rigorozne mjere. Država bi trebala izvršiti multilateralnu kompenzaciju da se vidi tko kome i koliko duguje. Vlada RH zajedno s bankama morala bi naci rješenje, isposlovati grace period od godinu dana da bi se obrtništvo oporavilo u prijelaznom razdoblju. Jedino na taj nacin moci cemo održati postojeci broj obrtnika, smatra predsjednik obrtnika.
Navedeni stav Ukanovic potkrepljuje podatkom prema kojem na razini županije svi obrtnici trenutno imaju 377 milijuna kuna nepodmirenih obveza. Insolventna su 2.832 obrtnika koja zapošljavaju 1.803 radnika. Dakle 33 posto, ili svaki treci obrtnik, je blokiran. Na razini cijele Hrvatske stanje je još gore jer je 41 posto obrtnika blokirano.
- U najboljim vremenima, sredinom proteklog desetljeca, u županiji je djelovalo 9.200 obrtnickih radnji, a sada tek njih oko 8.600. Obrtništvo je zapošljavalo 26 posto sveukupno zaposlenih radnika. Još je porazniji podatak da je u zadnjih nekoliko godina u obrtništvu izgubljeno šest tisuca radnih mjesta. Sada je u obrtništvu zaposleno samo 16.500 osoba zajedno s nosiocima obrta. Gdje su ljudi koji su radili u tom sektoru? Od cega žive? Nitko nije odgovorio što se to dešava s obrtnicima, istice Ukanovic. (Jasna ORLIC)