Predsjedništvo Hrvatskog sabora odlucilo je u utorak da Sabor više nece biti pokrovitelj komemoracije na Bleiburgu, ali ce još ove godine s pola milijuna kuna financirati to sjecanje na nevine žrtve Križnog puta.
U zakljucku stoji da predsjedništvo smatra da je potrebno kao spomendan 18. studenoga, uz Dan sjecanja na žrtve Vukovara, obilježavati i sjecanje na sve žrtve pale za hrvatsku neovisnost i slobodu, te da se 23. kolovoza kao Europski dan sjecanja na žrtve svih totalitarnih i autoritativnih režima ubuduce aktivnije obilježava u Hrvatskoj.
Predsjedništvo istice da se, buduci da se povjesnicari u Europi i Hrvatskoj slažu da nisu moguca objektivna tumacenja cinjenica te da o povijesti ne odlucuju politicke stranke i parlamenti, ne bi trebala nametati mišljenja o zbivanjima na Bleiburgu i Križnom putu.
Smatra stoga da Sabor ne bi trebao biti pokrovitelj samo obilježavanja 15. svibnja na Bleiburškom polju, vec svih žrtava koje su pale za slobodu Hrvatske.
Zakljucke je nakon sjednice predsjedništva obrazložio predsjednik Sabora Boris Šprem, isticuci da se predsjedništvo usuglasilo da u Hrvatskoj postoji jedinstven stav da ne postoje samo nevine žrtve Križnog puta, nego i mnoge druge koje zaslužuju puno poštovanje i pijetet. HDZ je bio protiv takve odluke.
Šprem je naglasio da Kukuriku koalicija smatra da su se na Bleiburškom polju odvijale završne i legitimne borbe izmedu Narodnooslobodilacke vojske i tada vec gotovo poraženih Pavelicevih snaga i da je tamo bilo stradanja vojnika s obje strane, ali ne i nevinih žrtava, odnosno onih koje su ubijene bez sudenja.
- Nevinih žrtava je bilo na stratištima i grobnicama kroz Križni put. Smatramo da treba obilježavati, dati pocast i pun pijetet tim žrtvama na stratištima i grobnicama Križnog puta, porucio je.
Nakana je vladajucih, dodao je, da se riješi zbrka nastala odlukom Sabora iz 1996. kojom je odredeno da se na Bleiburgu kao spomendan na isti dan obilježava i sjecanje na žrtve Križnog puta, što smatra zloupotrebom koja traje do dan-danas.
Šprem je stoga najavio da bi Sabor na pocetku jesenskog dijela zasjedanja trebao u prvom citanju raspraviti izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, kojima bi se 18. studenoga, osim kao tragediju Vukovara, obilježavao i spomendan u znak sjecanja na sve hrvatske žrtve pale za slobodu i neovisnost.
Predsjedništvo je zakljucilo i da Sabor, s obzirom da je u njegovu proracunu vec predvideno 500 tisuca kuna za komemoraciju na Bleiburgu te da su pripreme u tijeku, još ove godine bude financijski pokrovitelj te komemoracije, ali ne i politicki.
Na jesen bi se, dodao je, u saborskoj raspravi pokušalo pronaci najizglednije mjesto u Hrvatskoj gdje bi se odavala pocast žrtvama Križnog puta.
Upitan je li itko postavio pitanje na što se ranijih godina trošilo spomenutih 500 tisuca kuna, Šprem je odgovorio da je novac trošen za organiziranje dolaska na Bleiburg, ali najviše (oko 300 tisuca kuna) za održavanje mjesta na kojem su se održavale komemoracije.
Novinare je zanimalo i je li došlo vrijeme da se hrvatska politika i javnost vrate u realnost i pocnu razmišljati o buducnosti, a ne da se stalno bave Drugim svjetskim ratom, odnosno partizanima i ustašama.
Šprem je naglasio da tu temu nije nametnuo on niti itko iz Kukuriku koalicije, složivši se da bi se trebalo baviti egzistencijalnim pitanjima gradana i razvojem države.
- I bavimo se, ali u tome nas donekle onemogucavaju i sprjecavaju pojedinci koji uzrokuju da se moramo baviti ovim pitanjima, kazao je.
Upitan zašto nova vlast, ako se, kako i sam tvrdi, ne želi baviti tim temama, na njih reagira i time ih postavlja kao top-teme u javnosti, Šprem je odgovorio da na takve teme iz hrvatske povijesti prije svih reagiraju mediji i povjesnicari, ali i da je rijec o pitanjima koja se ne mogu ignorirati, vec ih treba rješavati.
Novinari su ga pitali i zašto SDP sada mijenja svoje mišljenje o Bleiburgu, na kojem su se žrtvama Križnog puta poklonila oba predsjednika SDP-a Ivica Racan i Zoran Milanovic. Šprem je rekao da SDP ne mijenja svoje mišljenje, vec želi sprijeciti daljnje zloupotrebe i manipulacije te promijeniti nacin na koji se do sada obilježavala komemoracija na Bleiburgu.
- Ustaška i fašisticka ikonografija dominirala je upravo na vašim ekranima, niste mogli to zaobici. Želimo to promijeniti, želimo uciniti to da se žrtve Križnog puta obilježavaju u Hrvatskoj, da se obilježavaju na dostojanstven i primjeren nacin, porucio je novinarima.
Dodao je da su predsjednici SDP-a na Bleiburg dolazili jer se ustalilo mišljenje da je Bleiburg simbol žrtava Križnog puta.