Direktor javnog poduzeća Filmski centar Sarajevo, redatelj Adis Bakrač, izjavio je za Dnevni Avaz od nedjelje da će tužiti hrvatskog redatelja Veljka Bulajića zbog prisvajanja filma 'Bitka na Neretvi' tvrdeći da se radi o filmu čiji je pravni sljednik Filmski centar Sarajevo.
"Javno poduzeće Filmski centar Sarajevo podići će tužbu protiv Bulajića zbog nezakonitog prisvajanja filma 'Bitka na Neretvi' kao i nezakonite prodaje filmova 'Bitka na Neretvi' i 'Kozara'. Ta prava su nesporna i pripadaju BiH", rekao je Bakrač.
U petak su Jadran film i redatelj Veljko Bulajić objavili da "Bitka na Neretvi", najveći filmski ratni spektakl s ovih prostora i službeno pripada hrvatskoj kinematografiji i na međunarodnoj sceni prikazivat će se kao film hrvatskih autora. Film je u proteklih četrdesetak godina otkad je snimljen najčešće označavan kao jugoslavenski. Bakrač međutim tvrdi da su prava autora uređena zakonom o autorskim pravima i ne zadiru u pravo vlasništva i producentska prava filma. "Filmski centar Sarajevo je u protekle dvije godine radio na restauraciji filma 'Bitka na Neretvi', tako da će gledatelji u našoj zemlji, a i šire, biti u prilici vidjeti film u potpuno novom izdanju u HD formatu koji odgovara standardima svjetske distribucije", ističe Bakrač.
Pojasnio je kako je "Bitka na Neretvi" bosanskohercegovački film snimljen u produkciji "Bosna filma" iz Sarajeva 1969.
Bulajić je međutim za Dnevni Avaz ocijenio da se film našao u 'međuprostoru potpuno međunarodno nezaštićen'. "Tako da sam kao autor odlučio uz konzultaciju s pravnim službama i s komisijom UNESCO-a da se ovo djelo tretira kao film hrvatske kinematografije", rekao je Bulajić. Pojasnio je da je izvršni producent i organizator produkcije Jadran filma, smatrajući logičnim da film bude praćen kao autorsko djelo ovog filmskog centra.
Predsjednik Uprave Jadran filma Vinko Grubišić ustvrdio je da njihovi potezi ne znače svojatanje filma "Bitka na Neretvi".
"Bitka na Neretvi" snimljena je 1969. i zapamćena kao jedan od najskupljih filmskih projekata u nas, a polučio je veliku gledanost. Samo u Jugoslaviji pogledalo ga je više od četiri milijuna ljudi, a 350 milijuna u svijetu. Popularnosti filma pridonijela je i glumačka ekipa u kojoj su, uz domaće zvijezde, bili slavni Yul Brynner, Sergej Bondarčuk, Orson Welles i drugi. Godinu dana nakon što je snimljen, bio je nominiran za Oscara u kategoriji stranog filma, a prije tri godine na festivalu u Moskvi uvršten je među deset najznačajnjih filmova o Drugome svjetskom ratu, nakon čega je u paketu s ostalim izabranim naslovima krenuo u svjetsku kino i televizijsku distribuciju. (Hina)