U Haagu je jutros u 9 sati pocela žalbena rasprava u predmetu protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markaca. Hrvatski generali u prvom stupnju su prije 13 mjeseci osudeni na 24, odnosno 18 godina zatvora.
Prvih sat i pol rasprave argumente iz žalbe iznose odvjetnici generala Gotovine. Prva dva pitanja na koja se žali Gotovinina obrana, iznosi odvjetnik Gregory Kehoe. On je ustvrdio da niti jedna istraga nije dokazala da je napad u kolovozu 1995. godine bio usmjeren na civilne ciljeve, kao što nije utvrdeno niti da je jedan civil ranjen ili ubijen, te da nije utvrden identitet nijednog srpskog civila koji je napustio podrucje Krajine zbog granatiranja.
Osvrnuo se i na pravilo da se svaki udar granate koji je bio udaljen više od 200 metara od vojne mete tretira kao napad na civilna podrucja. On tvrdi da je rijec o pravilu koje je postavilo sudsko vijece, a ne vojni strucnjaci.
Optužba ce takoder dobiti 90 minuta da odgovoriti na argumente Gotovinine obrane, a onda još sat i pol Gotovinini odvjetnici imaju na raspolaganju kako bi replicirali optužbi.
Nakon stanke za rucak svoju žalbu iznijet ce odvjetnici Mladena Markaca, a nakon toga priliku da se obrate imat ce i osudenici. Njihovo obracanje bit ce ograniceno na deset minuta.
Podršku hrvatskim generalima u Haagu došao je dati i glumac Goran Višnjic.
Što god se danas dogodilo, i kakav god ishod žalbenog postupka bio, jasno je kako je ovo vjerojatno zadnja prilika za osporavanje presude koja je Gotovinu i Markaca proglasila krivima za protjerivanje civila nezakonitim artiljerijskim napadom i sudjelovanje u zlocinackom pothvatu.
Upravo to - zlocin trajnog uklanjanja i deportacije stanovništva protupravnim napadom na civile - kljuc je osudujuce presude, ali i žalbe dvojice hrvatskih generala. Konacnu odluku donijet ce žalbeno vijece, iako haški statut predvida i mogucnost preispitivanja pravomocne presude, u slucaju pojave novih dokaza, no ta se mogucnost koristi rijetko (dosad je jedino Veselinu Šljivancaninu uspjelo osporiti pravomocnu presudu).
Odluka žalbenog vijeca, prema kalendaru Haškoga suda, bit ce objavljena u kolovozu sljedece godine, iako Markacev odvjetnik Goran Mikulicic, objašnjavajuci da je Haški sud postupanje u ovom predmetu ubacio u »petu brzinu«, ocekuje pravomocnu presudu do kraja godine. (D. ROMAC/Novi list)
KRONOLOGIJA OD OPTUŽNICE, DO ŽALBE
8. LIPNJA 2001. zapecacena optužnica protiv Ante Gotovine, zajedno s nalogom za njegovim uhicenjem, poslana je tadašnjoj koalicijskoj vladi. Optužnica je objavljena tijekom posjeta glavne haške tužiteljice Carle del Ponte Zagrebu. Gotovina bježi
7. PROSINCA 2005. nakon gotovo cetiri i pol godine skrivanja, Gotovina je uhicen u hotelu Playa de las Americas na Tenerifeu na Kanarima. Nakon što je prebacen u Haag Gotovina se izjasnio da nije kriv
16. SRPNJA 2006. spojena optužnica Gotovini, Markacu i Ivanu Cermaku
11. OŽUJKA 2008. pocinje sudenje trojici generala. Tužiteljstvo ih tereti da su u vremenskom razdoblju oko i za vrijeme provodenja vojno-redarstvene operacije Oluja individualno ili sudjelovanjem u zlocinackom pothvatu sudjelovali u progonu srpskog stanovništva
30. KOLOVOZA 2010. sudsko vijece odbija zahtjev tužiteljstva za izdavanjem subpoene Hrvatskoj za isporukom topnickih dnevnika, cime je okoncano dvogodišnje natezanje izmedu tužiteljstva i Hrvatske
15. TRAVNJA 2011. tri godine od pocetka sudenja Gotovina i Markac proglašeni su krivima za ratne zlocine i zlocine protiv covjecnosti, dok je Cermak osloboden. Gotovinina i Markaceva obrana se žale na presudu, tužiteljstvo ne podnosi žalbu.