Bitcoin ovog mjeseca dostiže nevjerojatne vrijednosti - jedan bitcoin na svjetskom tržištu u prvim tjednima prosinca vrijedi 11,3 tisuće dolara! Svakodnevno internetski mediji izvještavaju o novim rekordnim razinama, i svakog tjedna imaju novi okidač za članak sličan prethodnom. Jer, najraširenija kriptovaluta je s 1.000 dolara po jedinici od početka godine do listopada bila u stalnom rastu i dosegla 9.000 dolara, da bi potom u samo dva tjedna preskočila 11.500 dolara. I gdje mu je kraj, pitaju se mnogi.
"Enorman porast vrijednosti BTC-a rezultat je sve jačeg prodora digitalnih valuta na tradicionalna novčana tržišta. Najnoviji primjer jest Švicarska u kojoj su regulatorne agencije dopustile Falcon Private Banku kupnju i čuvanje BTC-a, i to je još jedan dokaz da će, usprkos visokoj volatilnosti BTC-a, ipak postati dio naše svakodnevnice. Međutim, u ekonomiji i financijama vrijedi pravilo koje kazuje da se porastom volatilnosti povećavaju rizici", poručuju prof.dr.sc. Marinko Škare i izv.prof.dr.sc. Manuel Benazić s Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" na pulskom Sveučilištu koje smo zamolili da nam rasvijetle situaciju s bitcoinom.
Bez keša
Digitalna valuta sve je prisutnija i izvan mreže svih mreža. Svjedoci smo da se odnedavno prodaje i u jednom pulskom kafiću u kojem je instaliran aparat za kupnju bitcoina. Keša naravno u ovoj priči nema, sve se odvija digitalno - na aparat se prisloni pametni telefon s aplikacijom za plaćanje i transferiraju se sredstva. I nitko ne uvjetuje da se položi 70-ak tisuća kuna za jedan bitcoin - dovoljno je uplatiti 10 kuna i na računu primite 0,00014 BTC-a.
- Kupuje jedan uži krug ljudi koji imaju otvorene račune, a drugi se samo raspituju i još nemaju hrabrosti za to. Nepovjerljivi su, vjerojatno bi kupili, ali bi željeli i da im ostanu kune u novčaniku, kaže voditelj ugostiteljskog objekta inzistiravši na anonimnosti. Do sada, mada je u pitanju bar koji privlači mnogo gostiju, pa i stranih, nije bilo upita za plaćanje računa u kriptovaluti.
- Vjerujem da će sljedeće sezone plaćanje u bitcoinima biti jako aktualno, zaključuje šef bara.
"Značajnom porastu vrijednosti BTC-a doprinosi sve veći broj novih ulagača, pri čemu analitičari poput Andrewa Keysa (ConsenSys) smatraju da se porasti njegove vrijednosti tijekom 2017. mogu pripisati i specifičnom ponašanju ulagača koji traže sigurnije oblike ulaganja uslijed povećanih nuklearnih prijetnji Sjeverne Koreje (slično ulaganju u zlato u vrijeme ratova). Istovremeno raste njegovo prihvaćanje od strane raznih država, velikih kompanija, sve je veća medijska prisutnost, itd. Trenutno zastupljeno mišljenje upućuje da je špekulacija najznačajniji motiv rasta vrijednosti BTC-a. U suštini, dokle god postoji potražnja za BTC-om rast će mu vrijednost i mogućnost ostvarenja prinosa. Porast vrijednosti i mogućnost ostvarenja prinosa dodatno privlači postojeće, ali i nove ulagače. Sve to ponovno potiče potražnju za BTC-om, njegovu vrijednost, itd.", navode ekonomisti Škare i Benazić. Nastao je iz potrebe za razvojem novog oblika novca (digitalnog) nakon internetske revolucije i nakon što su digitalni oblici plaćanja (kartice, POS) istisnuli iz cirkulacije papirnati novac.
Kako nadalje objašnjavaju, BTC je digitalna valuta i tradicionalni zakoni ponude i potražnje ne vrijede.
Rizična investicija
"Međutim, u ekonomiji i financijama vrijedi pravilo koje kazuje da se porastom volatilnosti povećavaju rizici. Drugim riječima, ukoliko želite smanjiti rizike, nužno je postići stabilnost. Kad su u pitanju tradicionalne valute, stabilnost je moguće postići mjerama nacionalnih monetarnih politika, odnosno mjerama koje provode središnje banke. Ukoliko znamo da iza BTC-a ne stoji ni jedna središnja banka, jasno je da je investicija u BTC rizična i to je potrebno imati na umu. BTC je još uvijek visokorizična investicija, ali u uvjetima povijesno niskih kamatnih stopa na depozite u bankama uspio je privući najbogatije ulagače i upravo su oni glavni razlog zbog čega je BTC dostigao ove sadašnje vrijednosti", ističu Škare i Benazić.
Da bismo shvatili na čemu počiva vrijednost BTC-a, moramo razmišljati kao programeri. Oni stvaraju programe i kodove koji u početku ne vrijede ništa dok korisnici ne počnu taj softver koristiti, recimo za naplatu parkirališta, a s brojem korisnika stvara se i raste vrijednost softvera. Isti princip vrijedi i za BTC, objašnjavaju profesori s pulskog faksa. I investitori su ga sve više počeli priznavati kao valutu budućnosti, ili bolje rečeno valutu koja će biti važeća u digitalnom gospodarstvu u kojem živimo i radimo, pa shodno tome raste joj i vrijednost.
Rast vrijednosti bitcoina, čiji je broj jedinica ograničen na 21 milijun, u velikoj mjeri podsjeća na rast vrijednosti zlata i ostalih plemenitih metala posljednjih desetljeća. Uostalom, nazivaju ga "digitalnim zlatom", koje treba "izrudariti", što je tehnički termin stvaranja novih jedinica.
"Rudarenje" (engleski mining) je zapravo postupak u kojem se troši snaga računala kako bi radio na algoritmu i pritom "kopao" bitcoinove. Izdavanje BTC-a kontrolira algoritam, odnosno softver - kada je pušten u opticaj 2009. bilo je 2.625.000 BTC jedinica, a danas ih je 16.406.250. Očekuje se da će posljednji od 21 milijuna biti "izrudaren" 2140., no to ovisi i o razvijenosti mreže "rudara", razvoju tehnologije, cijeni energije koja se utroši na "rudarenje", privlačnosti ostalih kriptovaluta…
Kao u "Matrixu"
Stručnjaci otkrivaju da se, slično kao i s kopanjem preostalog zlata pod zemljom, "rudarenje" bitcoina više ne isplati, barem ne bez enormnih ulaganja u računalnu opremu.
"Izdavanje BTC-a određuju sami korisnici jer se obvezuju na prihvaćanje pravila koja je utvrdio algoritam kojim je regulirano rudarenje, odnosno stvaranje BTC-a prema unaprijed utvrđenim parametrima. Razmišljajte o tome kao o licenciranom nasuprot nelicenciranom softveru. Licencirani BTC algoritam u sebi ima parametre prema kojima će ponuda BTC-a rasti u budućnosti i ti se parametri mogu mijenjati samo uz pristanak korisnika. Zato se i kaže da BTC nije pod ničijom direktnom kontrolom, budući da ga ne kontrolira jedna osoba ili središnja banka već svi korisnici prihvaćajući uvjete određene parametrima algoritma. Nešto kao u filmu Matrix", otkrivaju pulski ekonomisti.
Kada je pušten u optjecaj u siječnju 2009., imao je vrijednost 0,0001 dolara, prvi se put bitcoin približio granici od tisuću dolara koncem 2013. nakon što se počeo nametati i izvan virtualnog svijeta, a prvi je put vrijednost od tisuću dolara premašio u veljači ove godine. Vrijednost BTC-a temelji se na procjenama investitora i korisnika da je to valuta budućnosti, valuta digitalnog gospodarstva 21 stoljeća.
- Razmislite koji šok je bio za, primjerice, doseljenike na Divlji zapad kada su im umjesto robnog novca, poput dabrovih krzna, ponudili papirnate novčanice s nečijim likom? Puno manja nevjerica je danas prema BTC-u, kaže Škare.
Iako je BTC digitalan i nema materijalnu vrijednost te postoji isključivo unutar kompjuterskog mrežnog sustava, njegova vrijednost proizlazi iz njegovih prednosti i njegove korisnosti. Sve više se prihvaća pri transakcijama, korisnicima omogućava anonimnost, decentraliziran je i ograničene je količine, koristi se za izbjegavanje plaćanja poreza i regulatornih ograničenja, ima karakteristike kapitalnih ulaganja, itd. S druge strane postoje i brojni nedostaci, poput toga da još uvijek nije dovoljno prihvaćen, nije dostupan svima, zbog volatilnosti koju je nemoguće kontrolirati u njemu je otežano štedjeti…
Trenutni status
"U tradicionalnim gospodarstvima ponude novca su obično linearne, jer u suprotnom dolazi do naglih fluktuacija cijena i inflacije. Međutim, budući da je BTC digitalna valuta, sve veća ponuda i potražnja za njom ima utjecaj na njenu vrijednost (cijenu), ali nema utjecaja na opću razinu cijena (inflaciju). To je upravo jedan od razloga zašto vrijednost BTC-a tako jako oscilira, investitori kroz špekulacije pokušavaju zaraditi, a posljedice njihovih špekulacija zasad ne osjeća građanstvo kroz stope inflacije. Špekulativna kretanja drugih transakcija, poput deviznih tečajeva, zlata, vrijednosnih papira, direktno se odražava na kretanje kamatnih stopa i posljedično razine cijena. To zasad nije slučaj s BTC-om jer trenutno uživa status ex-teritorijalnosti - digitalna valuta u još uvijek ne 100-postotnom digitalnom gospodarstvu. Kako se BTC sve više bude afirmirao kao valuta budućnosti, sustavi djelomičnih rezervi, kao što bi bio slučaj i sa zlatom i papirnim novcem, vjerojatno će se morati uspostaviti kao mjera zaštite od inflacije kao posljedice špekulativnih aktivnosti oko BTC-a. Ono što također utječe na porast njegove vrijednosti je i činjenica da je maksimalna količina BTC-a koja se može 'izrudariti' ograničena. Sve dok potražnja raste brže od ponude i sve dok postoji ograničenje u količini, vrijednost BTC-a će rasti. U konačnici, iako je BTC kriptovaluta, on poput bilo koje druge valute ima vrijednost samo zato što pojedinci smatraju da je vrijedan", zaključuju profesori Škare i Benazić.
Hoće li se balon ispuhati?
Veliki porast vrijednosti BTC-a u posljednjem razdoblju zapravo ima karakteristike tzv. efekta balona koji bi se s vremenom mogao i ispuhati. On nastaje u uvjetima u kojima cijena pojedine imovine raste iznad njezine stvarne vrijednosti, odnosno kad je BTC u pitanju korisnosti. Međutim, o budućnosti BTC-a nezahvalno je govoriti obzirom na to da je njegova povijest u ekonomskom smislu iznimno kratka, poručuju Škare i Benazić.
Transakcije za sada bez nadzora i kontrole države
Broj korisnika BTC-a u Hrvatskoj je zasad relativno malen. Nije elektronska valuta, poput kartica, nego digitalna valuta i zbog njegove digitalne prirode Hrvatska se još nije prema njemu opredijelila pa ga tretira kao virtualnu valutu čije korištenje i rizik pada isključivo na korisnika. Iako je u Hrvatskoj jedina službena valuta kuna, BTC transakcije u Hrvatskoj su dozvoljene na način da HNB nema nikakve veze s nadzorom kontrole transakcija i sav rizik pada na korisnike o čemu su korisnici BTC-a u Hrvatskoj obaviješteni još 2013. godine.
Sve je više zemalja koje ne brane transakcije BTC-a, a među njima su i USA i Japan. Većina zemalja tretira BTC kao virtualnu valutu i sredstvo plaćanja, ali ne kao novac u klasičnom smislu.
"Vidjet ćemo što će se dogoditi ako se većina transakcija bude počela odvijati kroz BTC, kako će se onda postaviti regulatori. Možda i nećemo morati čekati dugo na takav razvoj situacije. Kad je u pitanju oporezivanje, BTC u Hrvatskoj nije oporeziv jer nije službena valuta i ne podliježe plaćanju poreza na kapitalnu dobit, što nije slučaj u drugim zemljama", poručuju Marinko Škare i Manuel Benazić. (Zvjezdan STRAHINJA)