U iducu godinu ulazimo s nikad vecim stupnjem neizvjesnosti i zabrinutosti - dužnicka kriza Europe pretvorena je i u politicku krizu s neizvjesnim završetkom, gospodarstvo eurozone moglo bi se suociti s novim valom recesije, pri cemu ce se nepovoljna kretanja zadržati još najmanje tijekom prve polovice 2012. godine - neki su od zakljucaka s okruglog stola ekonomista, održanog u organizaciji Splitske banke.
Kako je porucio glavni ekonomist te banke Zdeslav Šantic, u takvim je okolnostima put Hrvatske prema fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama dodatno otežan, prijeti nam, prije svega, smanjenje kreditnog rejtinga.
Prema mišljenju ekonomista Velimira Šonje, imamo pedeset posto šansi da postojeci kreditni rejting sacuvamo, no samo ukoliko, najkasnije do pocetka veljace, nova Vlada donese štedljivi proracun.
- Ako upomoc treba pozvati i MMF, zašto ne? To je alat koji se koristi ako se procijeni da državi može biti od pomoci, kazao je Šonje.
Glavni direktor Udruge poslodavaca, Davor Majetic, naglašava pak kako su poslodavci u Hrvatskoj iscrpili sve svoje zalihe, zbog cega ce morati doci do daljnjih otpuštanja. Sve, napominje, ovisi o rejtingu Hrvatske, i o tome hoce li nam investitori doci, ili nece.
Ekonomisti su prokomentirali i dosadašnje zakljucke s Euro summita, na kojem je dogovoreno da ce se kazne za fiskalne prekršaje naplacivati automatizmom u blagajnu Europske komisije. Uvodenje fiskalne discipline odrazit ce se i na Hrvatsku, makar je izvan eurozone, kazali su.
Minimalni rast
Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta u Zagrebu predvida hrvatski gospodarski rast od 0,5 do najviše jedan posto, s naglašenim rizicima nagore. Prema rijecima Ante Babica iz Centra za medunarodni razvoj, globalna kretanja ne izgledaju dramaticno loše, unatoc medijskim, najcrnjim prognozama, dok Sandra Švaljek napominje da ce razina javnog duga u EU-u sa sadašnjih prosjecnih 67 posto BDP-a, iduce godine rasti i do 90 posto. (B. MRVOŠ PAVIC/Novi list)