Prijedlog novog zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveucilištu, koji bi trebao zamijeniti važeci Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine, još uvijek nije dovoljno poznat akademskoj zajednici.
Iako se predlaže ukidanje školarina, i to na svim razinama, ukljucujuci poslijediplomske studije, sveucilištima se ostavlja mogucnost naplacivanja upisnina.
No, kako isticu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, sada bi postojala zakonska ogranicenja pa bi se upis na prijediplomski i diplomski studij najviše naplacivao do 60 posto prosjecne mjesecne place utvrdene u Hrvatskoj u prethodnoj godini.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najviša bi upisnina tako iznosila 3.200 kuna po godini studija koji predvida opterecenje od 60 ECTS bodova. Ukoliko bi student upisivao godinu s manje ECTS bodova, upisnina bi se smanjila razmjerno broju bodova. Najviše bi pak sveucilišta mogla tražiti za poslijediplomski studij i to do jedne prosjecne place u Hrvatskoj isplacene prošle godine, odnosno 5.300 kuna.
Studenti bi u odnosu na uspješnost na studiju trebali biti oslobodeni placanja upisnine, ali još uvijek nije poznato po kojim kriterijima. Naime, pravo na otkup troškova studija temeljem uspjeha na studiju te druga studentska prava bit ce regulirana u Pravilniku o studentskom standardu koji treba donijeti ministar.
Predstavnici studentskog zbora u Puli kažu da su posebice nedoreceni dijelovi vezani za novi nacin ocjenjivanja - umjesto sadašnjih pet ocjena brojkama, uvodi se ocjenjivanje sa sedam ocjena i to slovima od A do FX, što je u skladu sa smjernicama Europske komisije.
- Intencija zakona je svakako da poboljša funkcioniranje sustava visokog obrazovanja i znanosti, no vec sada znamo da cemo na neka rješenja imati rezerve ili primjedbe, rekao je rektor Sveucilišta Jurja Dobrile u Puli Robert Matijašic.
- Pritom mislim na sustav ocjenjivanja te na ovlasti pojedinih tijela upravljanja sveucilištem, no službeni stav Sveucilišta donijet ce se na Senatu za desetak dana, izjavio je.
Ono što posebice smatraju spornim na sveucilištima je upravo odredba o upravljackom tijelu u kojem bi pet clanova bilo iz redova sveucilišta, a birao bi ih senat, dok bi cetiri imenovalo Ministarstvo, zbog cega postoji bojazan da se time smanjuje autonomnost visokih ucilišta.