Usvoji li se predloženi Zakon o prebivalištu i boravištu gradana, nije moguce iskljuciti veliki val novih emigranata u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine, a do tog egzodusa ne bi došlo samo zbog diskriminacije nego i zbog perspektive ulaska Hrvatske u EU, stoji u zajednickoj izjavi komisije Iustitia et pax biskupskih konferencija Hrvatske i BiH.
To bi rezultiralo silnim teškocama i za Hrvatsku jer bi se socijalna izdvajanja time samo znacajno povecala. Moguce iseljavanje Hrvata iz BiH dovelo bi "do mogucih novih nestabilnosti u citavoj regiji", stoji u zajednickoj izjavi.
Predsjednik bosanskohercegovacke komisije Iustitita et pax monsinjor Pero Sudar izjavio je da ovakav prijedlog zakona uzrok dodatnog straha, a ako se Hrvati iz BiH budu morali odreci jednih dokumenata, vecina, posebno mladih, ce se odluciti za hrvatske dokumente jer je "goli život važniji od svih ideala o kojima govorimo".
Istaknuo je da je lani samo iz jedne škole ispisano 17 ucenika jer su njihovi roditelji iselili, mahom u Hrvatsku. Sudar napominje da bi zakon, usvoji li se kako je predložen, bio gubitak i za Hrvate u BiH i za hrvatski narod, ali i za RH.
Upozorio je da je prije pocetka rata u BiH, prema popisu, živjelo 820 tisuca katolika, a realno je Hrvata bilo do 950 tisuca, dok je danas katolika, odnosno Hrvata, oko 450 tisuca. Sudar je kazao i da je moguce ukloniti sve zloporabe, poput dvostrukog glasovanja ili dvostrukog primanja socijalne pomoci, bez diranja u steceno.
Apelirao je da se zakon ne usvoji barem dok se promijeni Ustav BiH, a ta je promjena za njega neminovna. Kazao je i da ne vjeruje da itko ima podatke o tome koliko Hrvata iz BiH ostvaruje neko socijalno ili ekonomsko pravo u Hrvatskoj.
U zajednickoj izjavi navodi se da nema smisla osporavati pravo na dvostruko državljanstvo Hrvatima iz BiH jer to spada u stecena prava. U stecena prava koja ne treba dirati spadaju i socijalna ili obrazovna prava, ali financijski teret nekih od tih prava i obveza treba dijeliti s BiH o cemu treba postici dogovor. Upozorava se i da je predloženo zakonsko rješenje de facto diskriminatorsko i pristrano jer nejednako tretira etnicke skupine i obespravljuje etnicke Hrvate.
Navodi se i da slicna prava uživa i oko sto tisuca etnicka Srba izbjeglica iz Hrvatske, a pravedno bi bilo ni jednu skupinu ni privilegirati ni diskriminirati. Komisije ne žele da se ukidaju prava ni etnickim Srbima, izbjeglicama iz Hrvatske.
One predlažu i da Sabor i Parlament BiH u sklopu prilagodbe ustava obaju zemalja, a zbog europskih integracija, donesu uskladene zakone o prebivalištu i boravištu cime bi se omogucilo pravo na opravdano sudjelovanje u politickom, gospodarskom i kulturnom životu u skladu s najboljim europskim postignucima.
Komisije zakljucuju da "nema nikakvog ustavnog utemeljenja zahtijevati od Hrvata s državljanstvom RH i BiH izbor po kojemu bi se morali odreci ili svojih prava zagarantiranih Ustavom BiH ili prava koja im ravnopravno jamci Ustav RH".