Prve analize pokazuju da je Mirna u gornjem toku, od Kamenih vrata nizvodno do Minjere, na dionici dužine oko tri kilometra, mjestimično prekrivena vodenom lećom. Da je riječ o najmanjoj cvjetnici potvrdili su nam mjesni biolozi.
U Hrvatskim vodama, doznajemo neslužbeno, angažirali su biologe iz vlastitog laboratorija, koji su uzeli uzroke biljne mase i vode. Na terenu su bile i resorne službe Vodno-gospodarske ispostave Hrvatskih voda Mirna-Dragonja sa sjedištem u Buzetu, kao i vodopravna inspekcija Ministarstva poljoprivrede.
Iz terenske analize vode proizlazi da su svi parametri, od pH vrijednosti do kisika, u zakonskim okvirima. S obzirom da je Mirna prekrivena vodenom lećom samo u pojasevima, ribe mogu neometano plivati ispod toga pa ne bi trebalo biti opasnosti za ekosustav. Intenzivan rast vodene leće prirodna je pojava u uvjetima niskog vodostaja i mirovanja vode.
Vodena leća najmanja je cvatuća biljka. Pluta na površini vode, s korjenčićima uronjenim u nju, a raste u vodama stajaćicama, poput močvara, bara i jezera. Karakterizira je brzi rast.
Neobične, djelomično sasušene smeđe-zelene nakupine u utorak je, prilikom redovnog obilaska Mirne, primijetio ribočuvar Športskog ribolovnog društva Mrena iz Buzeta Stipo Glamatović. Pretpostavka ribolovaca da je u rijeku bačen pivski trop ubrzo je odbačena, kao i ona da su da su u Mirnu prije nekoliko dana dovezene velike količine vodene leće nakon čišćenja neke lokve ili slične vode stajaćice.
Prevladala je teza da se leća sama razvila, no pitanje je kako se odjednom baš u tolikoj mjeri raširila biljna vrsta koja, tvrdi nam tajnik Mrene Ferid Mačković, nikada nije zamijećena u tom dijelu vodotoka.
Dobra vijest za Mirnu je da je na buzetskom području danas padala kiša, što je malo podignulo vodostaj u ovoj rijeci bujičnog karaktera. (G. ČALIĆ ŠVERKO)