Od koštano-mišićnih bolesti u Hrvatskoj boluje 100.000 ljudi kojima su od nedavno dostupni vrlo učinkoviti biološki lijekovi, ključni za povećanje kvalitete života bolesnika s reumatskim bolestima, istaknuto je danas na Prvom regionalnom skupu udruga bolesnika s reumatskim i koštano-mišićnim bolestima.
Samo od reumatoidnog artritisa u Hrvatskoj boluje oko 45.000 stanovnika, oko 20.000 ima ankilozantni spondilitis, a oko 40.000 psorijatični artritis.
Oko 37 posto hrvatskih radnika pati od mišićne boli u vratu, ramenima i rukama. Podaci govore i da polovica oboljelih izgubi radnu sposobnost unutar deset godina od postavljanja dijagnoze.
Oštećenja prouzrokovana reumatoidnim artritisom nepovratna su, a izlječenje zasad nije moguće, stoga je cilj usporiti ili zaustaviti napredak bolesti, što se postiže primjenom biološke terapije, istaknuto je na skupu koji su organizirali Hrvatska liga protiv reumatizma i Društvo reumatičara Slovenije.
Uvođenje "pametnih" bioloških lijekova može u prvi mah značiti veći trošak za zdravstveni sustav, ali dugoročno se kompenzira kroz manju stopu bolovanja i izostanaka s radnih mjesta, manje odlazaka u prijevremenu mirovinu i niže posredne troškove.
Predsjednik Hrvatske lige protiv reumatizma Frane Grubišić istaknuo je da biološki lijekovi, odobreni za liječenje reumatoidnog artritisa, psorijatičnog artritisa i ankilozantnog spondilitisa zaustavljaju bolest i osiguravaju bolesnicima razdoblje bez boli, brzo počinju djelovati, vrlo su učinkoviti, smanjuju upalne promjene na zglobovima i usporavaju strukturalne promjene.
Unatoč tome, upotreba tih lijekova u Hrvatskoj ni izdaleka ne odgovara stvarnim potrebama. Naime, biološka terapija zasad se propisuje jedino kad se iscrpe svi klasični lijekovi, a dostupnost je povezana i s brojem reumatologa koji jedini mogu propisati takvu terapiju.
Po zadnjim procjenama, Hrvatska ima samo pedesetak licenciranih subspecijalista reumatologa, a s obzirom na potrebe trebalo bi ih biti barem dva puta više, upozoreno je na skupu.
Procjene govore da se oko tisuću bolesnika oboljelih od reumatoidnog artritisa trenutno liječi biološkim lijekovima, iako su realne potrebe puno veće jer bi otprilike 10 posto bolesnika trebalo tu terapiju.
Većina reumatskih i koštano-mišićnih oboljenja pojavljuje u mlađoj i radno aktivnoj životnoj dobi, i to reumatoidni artritis češće kod žena, ankilozantni spondilitis češće kod muškaraca, a psorijatični artritis podjednako kod oba spola.
Prema rezultatima istraživanja provedenog 2010. godine, udio bolesnika s reumatoidnim artritisom liječenih biološkim lijekovima u Hrvatskoj bio je manji od 1,5 posto. U Sloveniji je stanje bolje, jer se biološkom lijekovima liječi 4,5 posto bolesnika, u Mađarskoj 5 posto, a u zemljama zapadne Europe između 11 i 12 posto bolesnika.
Predsjednica Hrvatskog reumatološkog društva Đurđica Babić Naglić istaknula je važnost osnivanja posebnog Fonda bioloških lijekova za reumatske bolesti pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) s ciljem bolje dostupnosti biološke terapije svim reumatološkim bolesnicima.
Hrvatsko reumatološko društvo i Hrvatska liga protiv reumatizma zalažu se za osnivanje posebnog fonda za biološke lijekove u reumatologiji. Terapija bi tako bila dostupna svima onima kojima je potrebna, bez obzira na mjesto stanovanja.
Osnivanjem posebnog Fonda propisivanje lijeka teretilo bi zdravstvenu iskaznicu bolesnika, tj. osiguranika, a ne zdravstvenu ustanovu reumatologa, objasnila je Babić Naglić koja je na skupu predstavila netom osnovani Hrvatski registar reumatoloških bolesnika pri KBC-u Zagreb, koji će pomoći u praćenju bolesti, određivanju stvarnih potreba i ocjeni stanja. (Hina)
