Europska unija trebala bi 2014. otvoriti pristupne pregovore sa svim zemljama jugoistočne Europe, jer u suprotnom prijeti opasnost izbijanja socijalnih i političkih napetosti kakvima smo svjedočili u prošlosti, izjavio je danas u Zagrebu švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt.
- Sve bi preostale zemlje trebale otvoriti pregovore u 2014., to je realističan i dostižan cilj... ako se to ne dogodi, vidim opasnosti od jačanja napetosti, istaknuo je Bildt na konferenciji o proširenju EU-a organiziranoj u povodu posjeta švedskog kralja Gustafa Hrvatskoj.
Iskusni švedski diplomat koji je već 20 godina kao međunarodni posrednik aktivan u regiji, posebno je pozvao Srbiju i Kosovo da postignu sporazum o normalizaciji odnosa koji je uvjet EU-a za nastavak europskih integracija tih zemalja.
U Bruxellesu su jutros počeli sastanci u sklopu dijaloga Beograda i Prištine u kojima posreduje šefica europske diplomacije Catherine Ashton i na kojima sudjeluju kosovski i srbijanski premijer Hashim Thaci i Ivica Dačić.
Govoreći o tom sastanku, Bildt je rekao da premijeri ne moraju riješiti sva pitanja, ali je sporazum o statusu srbijanskih općina na sjeveru Kosova ključan da bi obje zemlje počele pregovore s Bruxellesom.
- Jasna mi je zabrinutost Srbije za Srbe na sjeveru Kosova, ali sporazum s Kosovom je taj koji otvara put pregovorima, dodao je Bildt.
I potpredsjednik hrvatske Vlade Neven Mimica smatra da bi 2014. trebalo otvoriti pristupne pregovore sa svim regionalnim zemljama, pri čemu se zauzima za novi, inovativni pristup proširenju, brži od onoga koji je prošla Hrvatska.
- Bit će političkih protivnika te ideje, onih koji kao kriterij uzimaju isključivo individualna postignuća. No, probajmo vidjeti što će se dogoditi, rekao je Mimica ističući da se Hrvatska nakon ulaska u EU neće odvojiti od regije, nego će biti glasan zagovornik proširenja.
Mimica smatra da bi se europska politika prema širenju na regiju trebala promijeniti, tako da se politika "mrkve i batine" zamijeni politikom "more for more" (više za više) kakvu EU vodi prema zemljama tzv. istočnog partnerstva, poput Ukrajine, Moldavije i Gruzije.
Kroz istočno partnerstvo EU nudi istočnim partnerima konkretnu, dalekosežnu potporu za demokratske i tržišne reforme da bi na taj način pridonio njihovoj političkoj i gospodarskoj stabilnosti.
EU nudi sporazume o slobodnoj trgovini s onim zemljama koje to žele i koje su za to spremne provesti potrebne reforme, investira u energetsku infrastrukturu i energetsku učinkovitost, nudi sklapanje sporazuma o mobilnosti i sigurnosti koji bi trebali omogućiti lakše putovanje građanima tih zemalja u EU i istodobno pojačati borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala i ilegalnih migracija. (Hina)