Problem koji je u Istri obilježio 2011. godinu i zadao glavobolje velikom broju gradana na hrvatskoj strani Jadrana, posebno na zapadnoj obali Istre bili su problemi s prijemom TV signala, koji su poceli još krajem prosinca 2010. godine. Tada su pojedine regije u sjevernoj Italiji pocele prelaziti s analognog na digitalni signal, što je izazvalo smetnje na hrvatskoj strani Jadrana, a u Istri posebno u Umagu, Porecu i Rovinju.
Talijanske TV postaje su, suprotno sporazumu o distribuciji televizijskih frekvencija iz Geneve emitirale na kanalima koji su dodijeljeni Hrvatskoj, i to snagom vecom od dozvoljene što je dodatno pogoršalo problem sa slikom na malim ekranima.
U rješavanje situacije ukljucili su se prvo iz tvrtke Odašiljaci i veze (OiV) kojoj Hrvatska radiotelevizija placa naknadu za proizvodnju programa, a potom i Hrvatska agencija za poštu i elektronske komunikacije (HAKOM). Problem se ni nakon nekoliko mjeseci pregovora nije uspio riješiti, te je pitanje ometanja frekvencija podignuto na razinu bilateralnih odnosa Hrvatske s Italijom.
Krajem kolovoza talijanski ministar gospodarstva Paolo Romani izvijestio je da su iskljuceni uredaji jedne talijanske TV postaje koja je ometala signal, te je najavljeno da ce to uskoro uciniti i drugi. Problem se medutim nastavio još nekoliko mjeseci kasnije, uzrokujuci brojne probleme HRT-u i OiV-u zbog otkazivanja TV pretplate, neplacanja racuna za pristojbu i prelaskom na uslugu Max TV.
Takoder, prošla ce godina, posebice na Vodnjanštini, biti zapamcena i po iznimno vrucem i sušnom ljetu, tijekom kojeg su vodnjanski poljoprivrednici pretrpjeli štetu na nasadima u iznosu od 11 milijuna kuna. Od toga je 9,5 milijuna kuna štete nastalo u maslinicima, a ostalo na drugim poljoprivrednim kulturama.
Na podrucju Grada Vodnjana uzgaja se više od 300 tisuca rodnih stabala maslina i oko 60 tisuca mladih stabala do sedme godine, a štetu su prijavile 502 obitelji. Kako nam je rekao Franko Raguž, strucni savjetnik vodnjanske udruge Agroturist, velike suše zabilježene su 2003. i 2007. godine, pa i ranije, no niti jedna se ne može mjeriti s lanjskom.
Osim što su u maslinicima masovno otpadali nedozreli plodovi, suša je uzrokovala i najezdu svrdlaša koji je dodatno ugrozio maslinike. Posljedica toga bila je jako mala kolicina proizvedenog maslinovog ulja na tom podrucju, jer je preradeno tek 1.600 tona plodova, kao pocetkom 90-ih, za razliku od 3.200 u 2009., odnosno 3.600 predlani. No, bez obzira na to, proizvodaci nisu povecaval cijene ulja. (V. HABEREITER, P. SOFTIC-MEHMEDOVIC)
Rovinj: Izgraden prvi dizajn hotel u regiji - Lone
Proteklu godinu u Rovinju obilježio je nagovještaj konacnog rješenja imovinsko-pravnog pitanja poslovne zone Gripole-Spine nakon više od deset godina. Trenutno, Grad Rovinj ocekuje rješenje državne agencije za nekretnine o darivanju sedam hektara državnog zemljišta, bez kojeg se ne može graditi infrastruktura zone. U meduvremenu, za zamjenu, formirana je manja i poslovna zona u Rovinjskom selu, Brunelka, nastala nakon zamjene gradskog zemljišta s rovinjskom župom za gradnju pastoralnog centra.
Od kapitalnih investicija u Gradu Rovinju u 2011. je dovršeno dosad najvece greenfield ulaganje u hrvatski turizam cime je za 350 milijuna kuna izgraden prvi dizajn hotel u regiji - Lone, nedavno nagraden za najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj. Uz to, u poslovnoj zoni Štanga otvoren je i treci trgovacki centar Mercator.
Cijelu godinu gradila se kanalizacija, za što su uz gradska sredstva, te Komunalnog servisa korištene i potpore Hrvatskih voda. Pocela je gradnja male poslovne zone kraj Monfiorenza, gdje se gradi nova stanica za tehnicki pregled, a potom i benzinska pumpa. Desio se i prvi korak u rekonstrukciji glavnog ulaza u Rovinj obnovom tri kilometra državne ceste do Sošici.
U tijeku je i izgradnja, odnosno opremanje školsko sportske dvorane zgrade Gimnazije. Još uvijek nema pomaka oko najavljene izgradnje hotela Rovinj, za kojeg se, nakon burnih rasprava i dogadanja naroda, tek traži lokacijska dozvola. (M. MEDIC)
Pazin: Razvijanje pazinske poduzetnicke zone Ciburi
Na podrucju Grada Pazina u protekloj godini nije se imalo novca za vece gradske investicije, pa se od znacajnih poteza može izdvojiti tek daljnje razvijanje pazinske poduzetnicke zone Ciburi u kojoj je izgradnjom crpne stanice završen ciklus investicija vrijednih 3,75 milijuna kuna.
Od privatnih investicija u istoj zoni spomenimo u rujnu otvoreni servis tvrtke MAN, a trenutno se gradi tvornica za preradu plastike u poslovnoj zoni Podberam. Krajem listopada dupliranjem dionice Rogovici - Kanfanar Pazin je spojen na istarsku autocestu, a ove godine se radovi nastavljaju prema tunelu Ucki.
Od ljepših dogadaja pamtimo daljnje razvijanje pazinskog odsjeka Veleucilišta u Rijeci smještenog u bivšoj vojarni Veli Jože u kojem bi se vec tijekom naredne godine u zgradi koju je Pazinski kolegij nekoc koristio kao dacki dom mogao urediti studentski dom.
Agencija za ruralni razvoj Istre otvorila je nekadašnjoj Purisovoj klaonici pogon za obradu i preradu mesa istarskog goveda i drugih autohtonih pasmina i divljaci, a u pazinskom odsjeku Veleucilišta u Rijeci adaptirano je novih 500 kvadratnih metara za potrebe studija. Konacno je realiziran povrat u gradsko vlasništvo državnog zemljišta na kojem se planira gradnja autobusnog kolodvora. (A. DAGOSTIN)
Novigrad: Za obnovu dvorane 5,2 milijuna kuna
U Novigradu je 2011. obilježio pocetak korištenja potpuno obnovljene sportske dvorane koja je bila devastirana u katastrofalnoj poplavi. Za uklanjanje posljedica vodene bujice utrošeno je 5,2 milijuna kuna, a svoj su doprinos dali brojni volonteri i donatori. Objekt vrijedan oko 40 milijuna kuna u punoj je funkciji od kraja ljeta. Uredeno je i parkiralište te pristupne ceste.
U tijeku je nastavak izgradnje novog sustava zaštite od poplava i vodenih bujica, projektiranog za ucinkovitije reguliranje bujicnih tokova na slivnom podrucju od zone Vidal do mora, gdje su, osim dvorane, smješteni i Dom za starije i nemocne, škole, vrtici i ambulanta.
Novu pedagošku godinu najmladi su Novigradani i njihove odgojiteljice zapoceli u rekonstruiranim i proširenim prostorima Djecjeg vrtica pri Talijanskoj osnovnoj školi i Djecjeg vrtica Ticici. Novigrad se ukljucio u projekt Adria.MOVE IT! sufinanciran od strane EU-a. Odobreni iznos od 310 tisuca eura iskoristit ce za izgradnju pješackih i bike staza. Saniran je i obnovljen dimnjak na Antenalu, cije je urušenje prijetilo uz županijsku prometnicu Porec - Novigrad.
Treba spomenuti i da je krajem srpnja otvorena nova dionica državne ceste D 301 Ponte Porton - Nova Vas, koja je za oko 25 minuta skratila udaljenost izmedu Novigrada i Buzeta te kvalitetnije spojila zapadnu obalu sa sjevernom i središnjom Istrom, Rijekom i Zagrebom. (K. FLEGAR)
Labin: Sanacija odlagališta otpada Cere.
Dovršetak prve faze sanacije odlagališta komunalnog otpada Cere, koja je pocela još u ožujku 2008. godine, najznacajniji je prošlogodišnji projekt na Labinštini. Dovršen je u svibnju, cak 14 mjeseci kasnije od predvidenog roka, ali je, umjesto planiranih 29, koštao 22 milijuna kuna. Uzrok kašnjenju su loši vremenski uvjeti i nepredvidive poteškoce. Završni radovi nastavljeni su do kraja godine, a konacan inspekcijski nadzor ocekuje se 16. sijecnja.
Drugi po znacaju je projekt preuredenja mramorne dvorane u zgradi bivšeg IUR-a u prostor buduce knjižnice vrijedan 4,2 milijuna kuna. U dvorani je 2. ožujka održana proslava 90. obljetnice Labinske republike. Sa namjerom ocuvanja rudarskog nasljeda provodi se i projekt uredenja poduzetnicke zone Pjacal. Krajem studenoga dvorište bivšeg rudnika napokon je dobilo završni sloj asfalta.
Grad je u svibnju odustao od izgradnje triju niskoenergetskih zgrada s po 20 stanova na Katurama i objavio da prodaje zemljište i gotov projekt s gradevinskom dozvolom zainteresiranom investitoru. Bio je to kraj "nemoguce misije" zapocete u lipnju 2009. tijekom koje su u svrhu poticane stanogradnje trebali biti izgradeni stanovi s naprednom energetskom tehnologijom. Naime, troškovi se ni na koji nacin nisu mogli posložiti tako da cijena cetvornog metra padne ispod, za POS prihvatljivih, tisucu eura. (R. SELAN)
Pocela izgradnja kanalizacije u starom gradu Buzetu
Citav niz malih infrastrukturnih zahvata i nekoliko vecih, prošlogodišnje je investicijsko obilježje buzetskog podrucja. Pocetkom veljace poceli su radovi na trecoj fazi sanacije odlagališta otpada Griža "teški" 644.452 kune. U rujnu je startala izgradnja nove gradske prometnice duge stotinjak metara - novog ulaza u Sjevernu ulicu vrijednog 610.000 kuna.
U starom gradu Buzetu, u prizemlju zgrade na Šetalištu Vladimira Gortana, ljetos je otvoren novi turisticki info - punkt. Sredstva su osigurana u sklopu EU projekta REVITAS. Ukupna vrijednost buzetskog dijela projekta je 102.950 eura, od cega je za uredenje i opremanje info-punkta izdvojeno 46.850 eura.
Krajem godine krenulo se u fazno rješavanje komunalne infrastrukture u starom gradu Buzetu koje ce se protegnuti i na ovu godinu. Prva faza u iznosu od 794.000 kuna obuhvaca rekonstrukciju i izgradnju dijela vodovodne, fekalne oborinske odvodnje na 60-ak metara dugoj dionici u Ulici Mala vrata. U ovaj financijski i tehnicki vrlo zahtjevan projekt, ukljuceni su Grad Buzet, Istarski vodovod i gradski komunalac Park. (G. CALIC ŠVERKO)
Buje: Nakon 10 godina obnovljen Trg svetog Servula
Najznacajnija investicija kompletirana protekle godine u Bujama je potpuna obnova Trga svetog Servula u povijesnoj jezgri. Nakon gotovo desetljeca priprema, radovi su potrajali duže od godinu dana, a svecano je otvorenje održano krajem svibnja. Investicija vrijedna 2,5 milijuna kuna ostvarena je uz podršku talijanske regije Veneto i Istarske županije.
U 2011. je dovršena izgradnja sustava otpadnih voda za Monte Baster i Kruj, dok je za Triban, Marušice, Momjan, Kaštel, Plovaniju, Kaldaniju i Gaboce, ukljucene u program Istarskog vodozaštitnog sustava, pocela priprema projektne dokumentacije, kao i za Kršete i Burole u režiji Grada. Obnovljena je zgrada u kojoj je smješten Odjel za djecu s posebnim potrebama Osnovne škole Mate Balota i otvoren Centar za inkluziju i podršku u zajednici, a sve to u suradnji s gradovima i opcinama Bujštine te Istarskom županijom.
Turisticka zajednica s informativnim punktom preseljena je u novouredeni prostor u Ulici 1. svibnja. Hrvatske ceste su sanirale dijelove državne ceste urušene uslijed poplave iz 2010. i obilnih kiša, na ulazu u Buje iz pravca Novigrada i Umaga te kod Krasice. Uredeni su potporni zidovi kod Oskoruša i Stražice, ispod Merišca, asfaltirane ceste u Dorini
Jugovcima, rekonstruiran dio Ulice Matka Laginje na spoju s Garibaldijevom u bujskoj povijesnoj jezgri te izgradena ili proširena javna rasvjeta u Bujama, Kaldaniji, Bibalima, Momjanu, Fratriji, Kruju i Donjim Baredinama. (K. FLEGAR)
Vodnjan: Spora birokracija i dalje koci zonu Tison
S 9,5 milijuna kuna predvidenih proracunom za program gradnje objekata i uredaja komunalne infrastrukture, u Vodnjanu je prošle godine otvoren dugo najavljivan Dnevni centar za starije osobe Angelo Cecon i izgradena su cetiri teniska terena buduceg Sportskog centra Vodnjan. Izgraden je nogostup u Istarskoj ulici u Vodnjanu i kružni tok kod Doma mladih, a izradena je pripremna dokumentacija za kružne tokove Vodnjan jug i Vodnjan sjever, kao i za uredenje ulice S. Domenica u Vodnjanu.
Zapoceti su i pripremni radovi za obnovu palace Portarol u Vodnjanu, izgradena je prva faza sportskog igrališta u Peroju i kapelice u Galižani, te dijelovi vodovodne mreže u Vodnjanu, Guranu i Betigi. Znacajan projekt je i otvaranje Nacionalnog kolekcijskog i maticnog nasada domacih i udomacenih sorti maslina u Vodnjanu s 1.200 sadnica.
Ipak, dva najznacajnija projekta za grad Vodnjan cija se realizacija išcekuje vec godinama, ni lani se nisu pomakla s mrtve tocke. Jedan od njih je konacno uredenje i revitalizacija starogradske jezgre, a drugi je pocetak izgradnje trece i najvece poduzetnicke zone na podrucju Grada, zone Tison. Kako je objasnio vodnjanski gradonacelnik Klaudio Vitasovic, oba projekta koci spora birokracija i neriješeni imovinsko-pravni odnosi nad nekretninama koje su ukljucene u spomenute projekte. (P. SOFTIC-MEHMEDOVIC)
Umag: Zaobilaznica Petrovija i prvi kružni tok
Umag je u 2011. ušao sa svojom prvom rotondom, izgradenom u naselju Punta na križanju Savudrijske, Kratke i Ulice Polezine, a na kraju godine dovršen je i drugi kružni tok, prvi u centru grada - onaj kod Mlinotesta koji je svecano pušten u promet pred kraj prosinca. Valja spomenuti i nastavak gradnje Doma umirovljenika, te otvorenje zaobilaznice Petrovija, koju je izgradila državna tvrtka Hrvatske ceste.
Prvi je kružni tok koštao gradski proracun 5,8 milijuna kuna, jer je obuhvatio i obnavljanje oborinske odvodnje i ostale komunalne infrastrukture. Druga rotonda, ona u centru na raskrižju ulica Edoarda Pascalija, Novigradske i Joakima Rakovca, stajala je 1,6 milijuna kuna, plus dodatnih 1,4 milijuna, uloženih u okolnu infrastrukturu.
Nakon više od dvije godine stanke gradilište Doma umirovljenika ponovno je otvoreno pocetkom prosinca. U prvoj fazi u njega je uloženo osam milijuna kuna, a sada se radi posao vrijedan tri milijuna kuna (dovršetak procelja i drugi radovi).
Kraj prošle godine na podrucju Umaga bio je najljepši za žitelje Petrovije koji su nakon dva desetljeca napokon docekali novu zaobilaznicu dugu kilometar i pol, vrijednu 7,5 milijuna kuna bez PDV-a, koja ce u potpunosti izmjestiti promet iz mjesta. (T. KOCIJANCIC)
Porec: Nove prometnice i vrtic u Vrvarima
Grad Porec u 2011. godinu ušao je s budžetom znatno manjim nego prijašnjih godina, u iznosu od oko dvjesto milijuna kuna (koji je rebalansom povecan na 208 milijuna kuna prihoda i 146 milijuna kuna rashoda). Najvece investicije odnosile su se na izgradnju prometnica i komunalne infrastrukture od cega je financijski najteža, ali i po funkcionalnosti najvažnija bila izgradnja rotora kod poslovnog centra Lacop.
Grad u je ovu investiciju ušao zajedno s Agrokorom ciji se supermarket Konzum nalazi u prizemlju Lacopa. Najveci dio projekta financirao je Agrokor s 2,28 milijuna kuna, dok je iz gradskog proracuna izdvojeno 820 tisuca kuna. Nove prometnice i parkirna mjesta stvoreni su i u Novom naselju gdje je u Koncarevoj i Valentijevoj ulici izgraden dio ceste i 18 novih parkirališnih mjesta, investicija za koju je izdvojeno 120 tisuca kuna plus PDV.
Dovršena je ulica Pošeš u Velom Maju u dužini od 300 metara sa svom komunalnom infrastrukturom i 32 nova parkirališna mjesta, ukupne vrijednosti 868 milijuna kuna. Pocetkom godine zaživjela je i radna zona u Kukcima gdje je otvoren salon namještaja, a Grad je prije toga u izgradio prometnicu i potrebnu infrastrukturu u iznosu od 674 milijuna kuna.
U lanjskoj godini Grad je s Talijanskom unijom stvorio uvjete za obnovu stare škole u prigradskom naselju Vrvari, za jednu jaslicku i jednu vrticku skupinu djece podružnicr poreckog talijanskog vrtica Paperino. (V. HABEREITER)