Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine najavilo je utorak da ce jednog državljanina Sirije, koji je proglašen prijetnjom za nacionalnu sigurnost, deportirati u trecu zemlju jer u sadašnjim okolnostima nije moguce njegovo vracanje u maticnu državu, dok ce jedan Iracanin s istim statusom biti vracen u svoju domovinu.
U priopcenju Ministarstva sigurnosti BiH dostavljenom medijima u Sarajevu stoji da je Europski sud za ljudska prava tijekom dana donio dvije presude u slucajevima Al Hamdani i Al Hussin protiv BiH, a one ce postati pravomocne ukoliko tijekom iduca tri mjeseca ni jedna od strana u ovim postupcima ne podnese zahtjev za njihovo preispitivanje.
Kako se dodaje, u slucaju sirijskog državljanina Imada Al Hussina, poznatijeg kao Abu Hamza, Europski sud za ljudska prava utvrdio je da u sadašnjim okolnostima ne postoje uvjeti za njegovu deportaciju u Siriju zbog pretpostavki da bi time bio izložen torturi i nehumanom postupanju.
Imad Al Hussin ce stoga i u predstojecem razdoblju, sukladno odluci o njegovu protjerivanju i stavljanju pod nadzor, ostati u Imigracijskom centru u Istocnom Sarajevu. Istodobno bi trebao biti pokrenut postupak za pronalazak trece, sigurne zemlje u koju bi bi ovaj sirijski državljanin, koji je proglašen prijetnjom za nacionalnu sigurnost BiH, mogao biti deportiran.
U slucaju Fadhila Al Hamdanija, kojega su sigurnosne strukture BiH takoder proglasile opasnim za nacionalnu sigurnost, utvrdeno je pak kako nema smetnji za njegovu deportaciju u Irak. Tvrdnje njegove obrane o mogucoj izloženosti nehumanom postupanju u maticnoj državi sud u Strasbourgu odbacio je kao neosnovane, uz konstataciju da je u poslijeratnom razdoblju bez posljedica u dva navrata boravio u Iraku te da je 2007. godine u Becu uredno dobio iracku putovnicu.
Odlucujuci o pritužbama na odluku vlasti BiH o deportaciji, Europski sud za ljudska prava u oba je slucaja utvrdio kako je prekršena Konvencija o ljudskim pravima u razdoblju od njihova smještanja pod nadzor u Imigracijski centar pa do donošenja odluke o njihovu protjerivanju.
Ministarstvo sigurnosti BiH, medutim, istice kako je time zapravo utvrdena neuskladenost Zakona o kretanju i boravku stranaca u BiH s Konvencijom o ljudskim pravima jer taj zakon daje mogucnost Službi za poslove sa strancima da i prije donošenja odluke o protjerivanju stranom državljaninu odredi mjeru stavljanja pod nadzor, što nije sukladno Konvenciji o ljudskim pravima.
Europski sud za ljudska prava utvrdio je pak da u oba slucaja nema povrede Konvencije o ljudskim pravima nakon datuma donošenja odluke o protjerivanju ove dvojice stranih državljana. Sve pritužbe koje se odnose na razdoblje nakon odluke o deportaciji odbacene su kao neosnovane, isticu iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Al Hussin i Al Hamdani su u BiH stigli tijekom rata i kao dragovoljci su se borili na strani Armije BiH u mudžahedinskim postrojbama. Revizijom im je oduzeto državljanstvo BiH i odredena je njihova deportacija u maticne zemlje. Sirijac i Iracanin ostali su bez državljanstva BiH kada su nakon rata radene provjere njihove prošlosti.
Razlog za oduzimanje državljanstva uglavnom je bila povezanost takvih osoba s radikalnim islamistickim skupinama. Vlasti BiH u ovakvim su slucajevima donijele odluke o oduzimanju državljanstva za više desetaka naturaliziranih gradana te zemlje podrijetlom uglavnom iz islamskih zemalja. (Hina)