Ne odredi li BiH do kraja ožujka novo izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeca Europe, uskladeno s rezultatima izbora 3. listopada, do kraja godine nece sudjelovati u radu Vijeca Europe.
Taj, kako se cini, vjerojatni razvoj situacije mogao bi biti uvod u diplomatski skandal prvoga reda - trajno izbacivanje BiH iz Vijeca Europe zbog diskriminacijskog izbornog sustava, što bi bio presedan u povijesti najstarije institucije europskoga udruživanja, staroj više od pola stoljeca.
Zanemarivanje "ostalih"
Pravila Vijeca Europe propisuju da nacionalno izaslanstvo pri Vijecu Europe može predstavljati svoju zemlju najviše pola godine nakon izbora održanih u toj zemlji. Dakle, ako novi saziv Parlamenta BiH do 3. travnja, kada istjece pola godine od izbora, Vijecu Europe ne dostavi sastav novoga izaslanstva BiH u Parlamentarnoj skupštini VE-a, zemlja do kraja godine nece sudjelovati u radu skupštine.
Kako sada stvari stoje, malo je vjerojatno da ce do spomenutog roka državni parlament stici imenovati novo izaslanstvo, jer još nije ni konstituiran, a formiranje parlamentarne vecine posve je neizvjesno. "Šest mjeseci nam istjece, što znaci da necemo moci predstavljati BiH", upozorio je ovih dana clan izaslanstva BiH pri Vijecu Europe Mladen Ivanic.
Još nije konstituiran ni Dom naroda ni Zastupnicki dom Parlamentarne skupštine BiH. Može se, naravno, dogoditi da se to riješi u roku od 24 sata, i da se izaslanstvo za Vijece Europe na vrijeme izabere, ali moram imati rezervu prema toj mogucnosti", kazala je medijima clanica izaslanstva Azra Hadžiahmetovic.
No, proceduralni cajtnot manji je od dva golema problema koji opterecuju sudjelovanje BiH u Vijecu Europe. Zemlja je još prije izbora upozorena da bi mogla biti izbacena iz VE-a ne provede li presudu Europskog suda za ljudska prava u poznatome predmetu "Sejdic-Finci". Rijec je o presudi koja zahtijeva da se gradanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednoga od tri konstitutivna naroda - tzv. ostalima - omoguci kandidiranje i biranje za clanove Predsjedništva BiH, što Daytonskim sporazumom nije omoguceno.
Sadašnje Predsjedništvo BiH, naime, nacinjeno je samo od predstavnika triju konstitutivnih naroda, cime je predstavnicima "ostalih" uskraceno pravo da se kandidiraju i budu birani. Zemlja s takvom diskriminacijskom odredbom ne može biti clanica Vijeca Europe, pa je od BiH zatraženo da je promijeni.
Zacarani krug
Problem se cini nerješivim: za ispravljanje izborne diskriminacije "ostalih", potrebno je promijeniti ustav BiH, što ovisi o konsenzusu politickih stranaka. Dogovor prije izbora nije bilo moguce postici, a nakon njih to je ocito postalo još teže, jer stranke ne mogu formirati ni vlast, a kamoli se dogovoriti o dvotrecinskoj vecini u državnome parlamentu nužnoj za promjenu ustava.
Kako sada stvari stoje, BiH je bliže izbacivanju iz Vijeca Europe, nego formiranju vlasti u zemlji. Bivšeg predsjedatelja Vijeca ministara BiH Adnana Terzica novinari su pitali ima li pomaka u konstituiranju vlasti. "Koliko ja imam informacija, pomaci su unazad", odgovorio je Terzic.