Polaganjem vijenaca na spomen obilježja poginulima u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. te partizanskim osloboditeljima Sarajeva u Drugom svjetskom ratu u subotu je obilježen 1. ožujka koji se proslavlja kao Dan neovisnosti BiH.
Tog datuma 1992. proglašeni su rezultati dvodnevnog referenduma na kojemu se 64 posto građana BiH s pravom glasa izjasnilo za samostalnu državu.
Referendum je bio rezultat preporuka Badinterove komisije i preduvjet da tadašnja Europska zajednica nakon raspada bivše SFRJ prizna BiH kao neovisnu i suverenu državu. Vijence su na spomen obilježje u središtu Sarajeva u subotu položili predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva Bakir Izetbegović.
Komšić je tom prigodom kazao kako je BiH danas na velikoj prekretnici, izražavajući nadu kako će to u konačnici dovesti do bolje i uređenije države.
"BiH ulazi u fazu koja će, nadam se, u izvjesnom roku završiti time da BiH postane uređena, normalna i demokratska država", kazao je Komšić. Istaknuo je kako su prosvjedi građana diljem BiH tijekom veljače pokazali da su promjene doista nužne. "Moramo mijenjati ustav", istaknuo je Komšić, izrazivši nadu da bi ozbiljnije promjene mogle nastupiti 2015.
Predstavnici vlasti Republike Srpske kao i svih proteklih godina ne sudjeluju u obilježavanju 1. ožujka jer ga ne priznaju kao državni praznik. Tvrde kako je tog dana 1992. ignorirana volja većine Srba u BiH koji su tražili ostanak u sastavu "skraćene" Jugoslavije.
Paravojne postrojbe Srpske demokratske stranke (SDS) koju je tada vodio Radovan Karadžić su uz istu argumentaciju 1992. po proglašenju rezultata referenduma postavile barikade na sarajevskim ulicama što je bio uvod u eskalaciju oružanih sukoba i otvoreni rat koji je počeo dva mjeseca kasnije.
Političke stranke u BiH nikada se nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma nisu uspjele usuglasili o tome koje praznike proglasiti državnima pa do danas nije ni donesen zakon na državnoj razini koji bi to regulirao. (Hina)