Nejasno je kako ce se BiH izvuci iz institucionalne slijepe ulice koju je u ponedjeljak obilježila neslavna prva obljetnica bez državne vlasti nakon parlamentarnih izbora održanih 3. listopada prošle godine. Dubinu krize dobro ilustriraju povremene ocjene u javnosti BiH da je moguce da se Vijece ministara ne formira do sljedecih izbora u - listopadu 2014.
Relativni pobjednici izbora - SNSD Milorada Dodika, SDP Zlatka Lagumdžije, SDA Sulejmana Tihica, HDZ BiH Dragana Covica i HDZ 1990. Bože Ljubica - ni godinu dana nakon izbora nisu uspjeli formirati vlast na državnoj razini. Štoviše, situacija nikada nije bila lošija ni u entitetu Federacija BiH, jer dva HDZ-a odbijaju priznati legitimitet vladi Federacije BiH, koju su s koalicijskim partnerima formirali SDP i SDA.
U posljednje su se vrijeme pojavili prijedlozi o izvanrednim izborima, ali ni njih nije moguce održati, jer za to nema ni politicke volje u strankama, ali ni formalnih preduvjeta. U BiH zakonima, naime, nije predvideno tko raspušta Zastupnicki dom Parlamenta BiH, pa bi prije raspisivanja trebalo razriješiti taj ustavnopravni problem. No, u sadašnjim uvjetima malo je vjerojatno da se to može dogoditi, jer kljucnim strankama nije u interesu riješiti problem.
Strankama srpskoga i hrvatskog bloka, naime, ovakva situacija politicki odgovara, jer iz dana u dan biva sve jasnije da je sadašnje stanje neodrživo te da je Daytonski sporazum neprovediv. Dva HDZ-a tako dobivaju argument da se ustavni položaj Hrvata mora mijenjati kako bi BiH postao funkcionalan, dok Dodikov SNSD sve uvjerljivije tvrdi da je BiH neodrživa država. Predsjednik Sulejman Tihic sadašnje je medustranacke odnose ovih dana ilustrirao lucidnom recenicom: "Teško je pregovarati s nekim tko je zadovoljan".
Na posljednjim propalim pregovorima o formiranju državne vlasti, održanima 26. rujna u Brckom, postalo je jasno da je kljucni problem formiranja državne vlasti spor dva HDZ-a i SDP-a oko toga tko može predstavljati Hrvate: dva HDZ-a tvrde da to mogu samo oni, jer su dobili najviše glasova Hrvata, dok u SDP-u tvrde da su i za njihove kandidate glasali Hrvati, što znaci da mogu dobiti mjesta u vlasti namijenjena Hrvatima. Na tom su razmimoilaženju propali i pregovori.
Što dalje, nitko ne zna, a BiH nastavlja propadati u politicko beznade i gospodarsko nazadovanje: petnaest tisuca ljudi u protekloj je godini ostalo bez posla, a investicije su pale za osam i pol posto. Istodobno, zajednicke državne službe, koje su prakticki blokirane jer se odluke ne donose, gradane BiH koštale su osam milijuna eura. (Boris PAVELIC/NL)