Automobili koji projure 120 kilometara na lokalnoj cesti gdje je maksimalna dozvoljena brzina 80 česta su pojava na našim cestama. No, možda je ipak došao kraj bahatim vozačima koji ne mareći za prometne znakove ugrožavaju tuđe i svoj život.
Prema najavama koje stižu iz Bruxellesa, već se ozbiljno razmišlja o tome da se u sva nova vozila u Europskoj uniji ugradi sustav koji bi automatski djelovao na kočnice u slučaju da vozači papučicu gasa pritisnu više od dozvoljenog. Tehnologija nazvana "Intelligent Speed Adaptation" (ISA) dio je novog programa sigurnosti na cestama Europske komisije kojem je cilj smanjiti broj poginulih u prometnim nesrećama za trećinu do 2020. godine.
Svake godine na cestama u zemljama članicama EU-a umire više od 30.000 ljudi, čak ih je 1,5 milijuna ozlijeđeno, od kojih 120.000 s teškim posljedicama. Stručnjaci procjenjuju da bi se 6.000 smrti moglo spriječiti da je vozač poštivao ograničenje brzine. Zbog toga se velika nada polaže u ISA tehnologiju koja bi radila na jedan od dva načina - bilo putem satelita GPS-a ili pomoću kamere koja bi iz automobila čitala prometne znakove.
U trenutku kad bi se očitale maksimalne dozvoljene brzine na prometnim znakovima, automatski bi se usporavali svi vozači koji ih ne poštuju. U planu je da se i u vozila koja već prometuju uvede obaveza ugrađivanja ovog sustava, a koji je u Velikoj Britaniji, prema pisanju Daily Maila, već prozvan Big Brother tehnologijom, čime se upozorava na moguću zloupotrebu kontrole privatnosti kretanja vozača.
Limitator brzine mogao bi funkcionirati na tri načina. U prvom bi se vozačima samo savjetovalo da vozilo uspore, alarm bi ih obavještavao o ograničenju brzine, dajući im priliku da sami uspore. Drugi je način da se automobil usporava, ali istovremeno daje vozaču mogućnost da deaktivira uređaj, a treći, najstroži, ne bi dozvoljavao nikakvo uplitanje vozača, odnosno brzina bi se ograničavala uvijek kada bi došlo do prekoračenja propisa.
To bi u slučaju Hrvatske značilo da bi najveća dozvoljena brzina kretanja automobila bila 130 kilometara, koliko je dozvoljeno na autocestama. U naseljima bi se vozila kretala najbrže 50 kilometara na sat, a na otvorenim cestama 80.
Pojedini stručnjaci upozoravaju da bi takav sustav potencijalno ugrožavao vožnju, odnosno da bi mogao dovesti do prometne nesreće. Primjerice, ako vozač automobila pretječe traktor i zatim mora naglo ubrzati iznad dozvoljene brzine da bi izbjegao vozilo iz suprotne trake, to ne bi mogao učiniti te bi došlo do nesreće. Zbog toga neki smatraju da bi takav sustav bio dobar samo kao alarmni, a ne kao limitator brzine.
Glasnogovornik Europske komisije na ove je kritike odgovorio da se upravo istražuju prednosti i nedostaci ove nove tehnologije te da će se o njoj sve države članice imati prilike očitavati. (M. JERIN)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU