Big Ben - 150 godina otkucaja

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Big Ben nije samo najpoznatiji simbol Velike Britanije, vec i najveci sat s cetiri lica na svijetu te omiljeni simbol Britanije po odabiru samih Britanaca. Zanimljivo je da se ovaj sat, koji je s vremenom postao sinonim preciznosti i uspješnoga projekta, u pocetku cinio uklet. I samome njegovu «rodenju» kumovala je nesreca. Naime, kad je u velikom požaru 1834. izgorio stari Westminsterski parlament, pocelo se razmišljati o izgradnji novoga. Parlament je konacnu odluku o izgradnji donio 1844., a odluceno je i da pored novih zgrada parlamenta mora stajati i novi, golemi toranj sa satom. Projekt je povjeren arhitektu Charlesu Barryju, koji je odlucio izgraditi toranj u neogotickom stilu. Dizajn sata povjeren je pak odvjetniku i amaterskom uraru Edmundu Beckettu Denisonu, koji je osmislio originalni mehanizam temeljen na odnosima sile teže. S Denisonom je tijesno suradivao clan Kraljevske astronomske akademije George Airy, koji je buduci sat opisao rijecima: «Želim da prvi otkucaj svakoga punoga sata oznacava tocno vrijeme, i to s maksimalnim odstupanjem od jedne sekunde ukupno unutar 24 sata. Svaki sat tocno vrijeme navedenoga otkucaja ima se telegrafski dojaviti Opservatoriju u Greenwichu, gdje ce se provjeravati tocnost sata te voditi i cuvati dokumentacija u kojoj ce biti upisivani svi otkucaji i odgovarajuce vrijeme». Vecina urara s polovice 19. stoljeca smatrala je Airyjev zahtjev nemogucom misijom, posebice ako se u obzir uzmu planirane goleme dimenzije sata. No, Airy je bio uporan. Nakon duge i bezuspješne potrage za urarom koji bi mogao odraditi traženi posao, Denison se sam odlucio uhvatiti posla, koji je uspješno okoncao 1854. Te je godine naime tvrtka Messrs E.J.Dent & Co. isporucila satni mehanizam koji je izradila po nacrtu Edmunda Denisona. Izgradnja tornja trajala je do 1859. pa je Denison još punih pet godina usavršavao mehanizam, koji se danas pokazuje jednim od najpreciznijih satnih mehanizama na svijetu.
Veliko zvono na tornju oglasilo se prvi put 31. svibnja 1859., kada je i održano izvanredno zasjedanje parlamenta tijekom kojega je odabrano ime za nj.
Sva velika zvona u Britaniji imaju ime, a tijekom debate u Parlamentu o pitanju imena novoga zvona 31. svibnja 1859. zanimljivo je, opsežno i retoricki vrlo uspješno izlaganje održao Benjamin Hall, westminsterski parlamentarac i jedan od potpisnika narudžbe za izradu zvona. Benjamin Hall je bio krupan covjek, poznat i po nadimku Big Ben. Kada je Hall završio svoje izlaganje - navodno u prilog ideji da se zvono nazove Viktorija - netko je iz zadnje klupe povikao «A zbog cega ne Big Ben, pa veliko je gotovo kao ti». Svi su clanovi parlamenta - kaže legenda - prasnuli u gromoglasan smijeh, a veliko je zvono bilo «kršteno».
Na žalost, prilikom prvoga oglašavanja 31. svibnja 1859., zvono se od udarca cekica, koji je bio pretežak, odmah raspuklo, i to u tolikoj mjeri da je trebalo biti lijevano novo. Svi su se ozbiljno zabrinuli kad je slicna sudbina zadesila i drugo zvono. Ipak, treca sreca pokazala se prikladnom i kada je Big Ben u pitanju. Od tada, 1859., pa do danas, uz cetiri kratka prekida, Big Ben mjeri vrijeme i simbolizira snagu viktorijanske ere. Za 150. rodendan Big Ben je dobio i svoju internetsku stranicu (www.parliament.uk/bigben), supermoderan poklon u ime vrijednosti koje su ukorijenjene u mehanizmu, tehnologiji, vjerovanjima i idealima nekih davnih vremena.


Podijeli: Facebook Twiter