Hrvatska predsjednica Kolinda-Grabar Kitarović u srijedu je nakon predsjedničkog summita Brdo-Brijuni kazala da je jugoistok Europe područje o kojem se više ne razgovara negdje drugdje nego područje s kojim se razgovara.
»Jugoistok Europe je područje o kojem se više ne razgovara negdje drugdje, nego područje s kojim se razgovara«, kazala je predsjednica i dodala da je ohrabrena predanošću svih sudionika skupa, a pogotovo počasnih gostiju, »unaprijeđenju i podupiranju euroatlantskih integracijskih procesa država uključenih u proces Brdo-Brijuni«.
»Vjerujem kako smo se upravo obvezali ostvariti stratešku viziju Europe koja je cjelovita, slobodna i u miru i koja nije potpuna bez jugoistočne Europe«, rekla je predsjednica i pozvala sve da prestanu rabiti pojam zapadni Balkan jer se ovo područje treba nazivati onim što on jest, a to je jugoistočna Europa.
Osvrnuvši se na najnovija događanja u svijetu, ocijenila je da je ovo »prijelomni trenutak za Europu, NATO i svjetsku zajednicu zbog sigurnosnih izazova, terorizma, ekstremizma i radikalizma«.
»Iz Zagreba, kao vođe, uputili smo snažnu poruku kako možemo učiniti više nadograđujući naš dijalog i suradnju na svim razinama. Za trajnu stabilnost cijele Europe potrebno je osigurati stabilnost i blagostanje i u jugoistočnoj Europi. Za stabilnost i blagostanje jugoistočne Europe potrebni su nam snažni partneri i saveznici«, poručila je Grabar-Kitarović.
Smatra da je to moguće postići jačanjem dijaloga ovog područja, Europske unije i SAD-a. Po njezinim riječima, »konsolidiranje Europe jedino je moguće ako EU obuhvati i jugoistočnu Europu«.
Poslala je poruku da će Hrvatska i Slovenija u tome imati ulogu snažnog zagovornika svih država procesa Brdo-Brijuni.
Hrvatska predsjednica vjeruje da će se SAD još više angažirati u politički život Bosne i Hercegovine, a 20. godišnjica Daytonskog sporazuma dobar je trenutak da se razmotri učinjeno i krene dalje.
»Za mene je razgovor o BiH bio bitan dio razgovora s potpredsjednikom Bidenom«, kojemu sam »jasno rekla« da BiH vidim kao »državu tri jednakopravna konstitutivna naroda«, rekla je Grabar-Kitarović u intervjuu za HTV.
Promjene u BiH moraju biti i »institucionalne prirode, nadogradnja BiH kako bi ona postala politički emancipirana, funkcionirajuća država«, rekla je.
Predsjednica je kazala da je na sastanku potpredsjedniku Bidenu osobno predstavila incijativu Baltik-Crno more-Jadran, rekla je u intervjuu.
»To nikako nije američka tampon zona (prema Rusiji), to je isključivo inicijativa koju sam pokrenula osobno«, rekla je predsjednica o uspravnici Baltik-Crno more-Jadran.
S time u svezi zauzela se za što skoriju izgradnju LNG terminala na Krku kako bi se ostvarilo gospodarsko povezivanje i energetska neovisnost.
Proces Brdo-Brijuni ustanovljen je kako bi se kroz reforme integrirala jugoistočna Europa u EU. Integracija je usporena kako zbog nestajanja optimizma proširenja, tako i činjenice da su zemlje usporile u provedbi reforma, rekla je predsjednica koja priznaje da je taj proces danas složeniji nego za ranijih krugova proširenja.
»Da bi ste danas preskočili ljestvicu nije više dovoljno samo skakati, već treba i motka«, rekla je citirajući jednog sudionika današnjeg summita.
»Činjenica je da se pooštravaju kriteriji«, a zbog migrantske krize i sigurnosno pitanja bit će i oštriji, zaključila je.
Biden: Sanjam cjelovitu, mirnu i slobodnu Europu
Američki potpredsjednik Joe Biden u srijedu je kazao da cjelovita, slobodna i mirna Europa nije moguća bez njezinog jugoistoka koji mora biti integriran, poručivši istovremeno zemljama procesa Brdo-Brijuni da vrata NATO-a ostaju širom otvorena.
»Sanjamo moja generacija i generacija moga oca da će postojati Europa koja je cjelovita; koja je mirna i jedinstvena i smatramo da to nije moguće bez jugoistoka Europe koji mora biti u potpunosti integriran u Europu«, kazao je Biden u izjavi novinarima nakon zagrebačkog summita procesa Brdo-Brijuni.
»To je jamstvo za cjelovitu i slobodnu Europu u miru«, istaknuo je Biden.
Poručio je da SAD nikada nije napustio ovaj dio svijeta i da uvijek motri na Europu te izrazio čvrstu predanost svoje zemlje ciljevima zacrtanim u Daytonskom sporazumu:
Po njegovim riječima, nema nikakvog razloga da granice EU-a ne objedine, umjesto da dijele ove države.
»Ulaskom na Balkan i ovih država u NATO i EU, za mene je najbolji način promicanja sigurnosti i stabilnosti«, rekao je Biden i pozvao članice procesa Brdo-Brijuni da budu odvažne u pokretanju nužnih reformi za ulazak u euroatlantske integracije.
»Vrata NATO-a ostaju širom otvorena. Hrvatska i Slovenija su pokazale da je to moguće kroz reforme i pomirenje«, rekao je drugi čovjek Amerike i u tom kontekstu posebice spomenuo Crnu Goru.
»Podržavamo vrlo čvrsto njihovo članstvo u NATO-u«, poručio je Biden.
SAD je, nastavio je, samo u ovoj godini uložio 130 milijuna dolara u ovo »gospodarski i strateški važno područje«.
»I za mene nema dvojbe: budućnost zapadnog Balkana je čvrsto unutar Europske unije«, zaključio je Biden. Pritom je izrazio zabrinutost situacijom u BiH koja je »primjer zastoja procesa« i kazao da je »narod BiH zaustavljen na putu napretka« zbog sporosti svojih čelnika.
Zemlje članice procesa Brdo-Brijuni složile su se da je za jačanje stabilnosti i sigurnosti u jugoistočnoj Europi nužno nastaviti jačati transatlantsko parnerstvo SAD-a i EU-a te unijeti novu energiju u proces proširenja Unije i proces euroatlantske integracije, da bi u konačnici Europa bila "cjelovita, slobodna i u miru", stoji u zajedničkoj izjavi.
"Dogovoreno je kako za postizanje stabilnosti i sigurnosti te blagostanja jugoistočne Europe moramo nastaviti jačati transatlantsko partnerstvo SAD-a i EU-a te unijeti novu energiju u proces proširenja Unije za države kandidatkinje te proces transatlantske integracije za one koji žele pristupiti NATO-u", piše u izjavi predsjednika Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Albanije koje su se sastale na izvanrednom summitu u nazočnosti američkog potpredsjednika Joea Bidena i predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska.
EU i SAD su, dodaje se, "izrazile čvrstu predanost unaprijeđenju i podupiranju ovih europskih i euroatlantskih integracijskih procesa članica procesa Brdo-Brijuni, što će pomoći ostvarenju naše zajedničke strateške vizije Europe koja je cjelovita, slobodna i u miru".
Predsjednici regije jugoistočne Europe su, u svjetlu najnovijih događanja u svijetu, razgovarali na plenarnoj sjednici o sigurnosnoj situaciji na globalnoj razini i složili se da je u borbi protiv globalnih sigurnosnih izazova nužan redoviti dijalog na operativnoj razini između SAD-a, EU-a i država jugoistočne Europe.
"Sadašnja dramatična migrantska kriza predstavlja do sada nezabilježen izazov i s humanitarnog i sa sigurnosnog aspekta i iziskuje dijalog i dogovor kako bi se bolje zaštitile vanjske granice Europske unije te znatno ublažio migracijski pritisak na države koje su njime pogođene", ocijenili su predsjednici.
Šefovi država su summit iskoristili i kako bi izrazili "zgroženost" zbog brutalnosti terorističkih napada u Parizu, Ankari, na Sinaju, u Bejrutu i Bamaku te pozvali na učinkovite globalne mjere usmjerene na rješavanje uzroka radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma.
U borbi protiv tih pošasti pozvali su na širu međunarodnu suradnju kao i bolju koordinaciju i razmjenu informacija među policijskim agencijama.
Biden: Ova je regija od iznimnog interesa za SAD
Američki potpredsjednik Joe Biden, posebni gost predsjedničkog summita Brdo-Brijuni na kojem su okupljeni čelnici zemalja jugoistočne Europe, u srijedu je izjavio da je ova regija od iznimnog interesa za SAD posljednjih 25 godina.
- Za SAD i mene osobno, ali govorim u ime američkog predsjednika, ova je regija u posljednjih 25 godina od iznimnog interesa, kazao je drugi čovjek SAD-a novinarima u zagrebačkom hotelu Westin.
Po njegovim riječima, regionalna inicijativa Brdo-Brijuni radi dobar posao jer uspijeva u posljednjih pet godina okupiti sve čelnike kako bi razgovarali.
Veteran diplomacije, 73-godišnji Biden je vrsni poznavatelj istočne Europe. "Ovdje sam bio dok je još Tito bio živ, a potom Tuđman. Sad znate koliko sam star", našalio se Biden koji je gost summita zemalja jugoistočne Europe koji se kasnije tijekom dana u utorak održava u Zagrebu.
Tim sastankom predsjedaju hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i slovenski šef države Borut Pahor.
Pusić: Bidenov dolazak važan za povratak SAD-a u ovaj dio svijeta
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ocijenila je u srijedu da je dolazak američkog potpredsjednika Joea Bidena u Hrvatsku na summit zemalja jugoistočne Europe vrlo važan događaj i povratak SAD-a u ovaj dio svijeta.
- Svakako je vrlo važan događaj dolazak američkog potpredsjednika u Hrvatsku. Mislim da Amerika nikad nije izgubila interes, mi surađujemo vrlo kvalitetno i dobro godinama. Ovaj dio svijeta sigurno nije takav kakav je bio u vrijeme ratova u JI Europi. Interes za stabiliziranje jugoistoka Europe i suradnju u ovom dijelu Europe je uvijek postojao, a ovo je samo potvrda, rekla je Pusić u izjavi za televiziju N1.
- Geopolitički smo takav prostor, a RH je čvrsti američki saveznik i u tom smislu surađujemo usko godinama, to je tradicionalno savezništvo, međutim hrvatski prvi interes je stabiliziranje neposrednog okruženja, kazala je ministrica.
Po njezinim riječima, Bidenov posjet je dogovoren prije nego što se zakomplicirala situacija u svijetu. Pusić je rekla da je situacija opasna ne samo za ovaj dio nego i cijeli svijet nakon pariških terorističkih napada te turskog rušenja ruskog zrakoplova.
Govoreći o summitu zemalja jugoistočne Europe koji se danas održava u Zagrebu, kazala je da će na njemu dominirati teme napetosti između Turske i Rusije, izbjeglička kriza, opasnost od terorizma i suradnja u regiji.
Na pitanje hoće li se SAD jače uključiti u stabilizaciju ovih prostora zbog BiH, odnosno zbog pojačane opasnosti od terorizma, Pusić nje naglasila da je Hrvatska uvijek imala BiH kao jednu od ključnih tema. "Zato smo i inicirali promjenu politike EU-a prema BiH, i to će sigurno također biti tema."
Upitana koliko je RH angažirana u savjetodavnom ili političkom savezništvu s NATO-om i EU-om, ministrica je rekla da je Hrvatska dio tih organizacija i da je uključena u sve njihove rasprave.
Pusić je istaknula da je Hrvatska od početka uključena u globalnu borbu protiv Islamske države.
Hrvatska je uključena od početka u koaliciju za borbu protiv terorizma, i prije francuske tragedije, a sad to postaje još važnije.
Biden s Tuskom i Pahorom
Američki potpredsjednik Joe Biden sastao se u srijedu u Zagrebu s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.
Visoki dužnosnici nisu davali izjave novinarima nakon sastanaka zatvorenih za javnost u hotelu Westin.
Biden i Tusk gosti su summita zemalja jugoistočne Europe koji se kasnije u utorak održava u Zagrebu. Biden će se prije početka summita sastati i s premijerom Zoranom Milanovićem u Banskim dvorima.
Pahor i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović suorganizatori su izvanrednog sastanka na vrhu u okviru Procesa Brdo-Brijuni pokrenutog 2013.
Joe Biden stigao na summit čelnika jugoistočne Europe
Američki potpredsjednik Joe Biden stigao je u srijedu u Zagreb na summit čelnika jugoistočne Europe posvećen približavanju te regije EU-u i NATO-u.
Drugi čovjek SAD-a sudjelovat će na sastanku regionalne inicijative Brdo-Brijuni koja okuplja zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije i Albaniju.
Potpredsjednik Biden je najviši američki dužnosnik koji dolazi u Hrvatsku otkako je Barack Obama na čelu Sjedinjenih Država.
Na sastanku će uz sve predsjednike zemalja u regiji biti i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk te austrijski predsjednik Heinz Fischer.
Domaćin Hrvatska očekuje strateški sastanak koji bi njezino susjedstvo trebao približiti Zapadu, a dolazak Bidena tumači kao veliki povratak SAD-a na regionalnu scenu nakon presudne uloge u zaustavljanju rata u BiH 1995.
Zagrebački summit događa se u jeku izbjegličke krize koja pogađa zemlje na tzv. balkanskoj ruti, povećanog stupnja pripravnosti u Europi zbog pariških terorističkih napada i nekoliko islamističkih napada izvedenih u posljednje vrijeme u BiH.
Slovenija i Hrvatska, koje su potaknule inicijativu Brdo-Brijuni, ne žele da izbjeglička kriza zasjeni druge probleme u susjedstvu - unutarnje sukobe u Crnoj Gori oko pristupanja NATO-u, neriješene odnose Srbije i Kosova te islamizaciju tradicionalno sekularnih Albanaca na Kosovu, Makedoniji i Albaniji. (Hina)