Sutra počinje dvodnevni 3. Istria Granfondo, jesenski međunarodni biciklistički maraton sa startom iz Novigrada i Umaga, a od početka u njemu od početka sudjeluje i trofejni hrvatski biciklist Vladimir Miholjević koji istarske biciklističke rute poznaje još od 1997. godine. Pitamo ga što kao profesionalnog vozača što misli o dostignutom razvoju cikloturizma u Hrvatskoj i kako to radi europska konkurencija.
- Cikloturističke destinacije redovito su zemlje s razvijenim vrhunskim natjecateljskim biciklizmom, jer se kroz njegovo praćenje razvija svijest o rekreativnom bavljenju biciklizmom i korištenju bicikla kao nadopune turističkog doživljaja regije u kojoj se provodi odmor. Paralelno s masovnošću rekreativnih biciklista razvija se i svijest kod turističkih djelatnika o cikloturistima kao poželjnim gostima. Hrvatska je posljednjih godina počela naglo razvijati cikloturizam i kvaliteta ponude će sigurno rasti. Naša je sreća da zaista imamo puno toga pokazati kroz prirodu koja nas okružuje i kroz proizvode koje stanovnici raznih regija predanošću izvlače iz nje.
Cikloturisti traže originalnost
- Originalnost je ono što cikloturisti traže, a često je sa strahom pokazujemo i radije pribjegavamo stvaranju internacionalnog okruženja u turističkim središtima, valjda se bojeći hoće li turisti prihvatiti ono naše iskonsko. Vjerujte, nemamo se čega bojati. Prije svega moramo poraditi na općoj svijesti naših ljudi da biciklisti nisu smetala u kretanju prometnicama, već se s njima moramo saživjeti i od njih učiti. Kvaliteta naših hotela sigurno je ravnopravna, a usudio bih se reći i superiorna u odnosu na europsku konkurenciju.
- U čemu su prednosti Istre kao biciklističke destinacije, po čemu smo dobri, prepoznatljivi, a što još moramo doraditi?
- Istra je sigurno pokretač cikloturizma u Hrvatskoj i na određeni način ogledni model za ostale regije. Uvelike je tome pridonijela praksa slovenskih i hrvatskih kontinentalnih biciklističkih ekipa, a u posljednje vrijeme i europskih, koje Istru koriste kao poligon za bazične zimske pripreme. Uređenost cijele regije, predanost stanovništva obrađivanju zemlje koja se u konačnici pretvara u izvrsnu i originalnu gastronomsku ponudu - sve su to argumenti koji Istru čine poželjnom turističkom destinacijom, a premreženost slabo prometnim i kvalitetnim cestama čini je idealnom cikloturističkom destinacijom.
Ono što ja vidim kao segment kojim biste mogli nadograditi postojeću ponudu su biciklističke profesionalne utrke na vrhunskoj razini, koje bi bile prikazane kroz direktne televizijske prijenose i ujedno bi služile kao putopisne i promidžbene emisije za višemilijunsku globalnu populaciju koja svakodnevno prati takve događaje preko svih medija.
- U Hrvatskoj se ne možemo pohvaliti kulturom tzv. gradskog bicikliranja, za što nemamo ni infrastrukturu, osim nekoliko gradova-iznimaka.
- Upravo kultura naših građana je glavna prepreka razvoju gradskog biciklizma. Kod većine je dolazak na posao biciklom sinonim za svojevrsno boemstvo ili neimaštinu. Relativno slaba premreženost gradova biciklističkim stazama, a ponegdje i preteška konfiguracija terena, pridonose slabije razvijenom gradskom biciklizmu. Mislim da će sve popularniji električni bicikli ubrzo to promijeniti.
- Što biste poručili rekreativcima, koje su sve prednosti bicikliranja?
- Prije svega, da bi bilo koji oblik rekreativnog sporta bio zdrav, treba ga dozirati u kvantiteti i intenzitetu, u primjerenim "dozama". Biciklizam je sigurno jedan od najbezopasnijih rekreativnih sportova, ako izuzmemo opasnosti u prometu i moguće padove. Bicikliranje je najmanje stresno za zglobove i kralježnicu, a izuzetno učinkovito za aerobnu spremu pojedinca. Uz nadzor i uporabu najobičnijeg pulsmetra željeni ciljevi se brzo ostvaruju i "letvica se brzo podiže". Ne postoji ništa što vas može tako približiti prirodi i uživanju u njoj. Radijus kretanja neprestano se povećava i upoznajete se s dijelovima regije u kojoj živite u koje vjerojatno bez bicikla nikada ne biste zašli. (Duška PALIBRK)