Prvo predavanje namijenjeno ribarima u organizaciji Lokalne akcije grupe u ribarstvu "Istarska batana" o mogućnostima sufinanciranja projekata sredstvima iz europskih fondova, održanoj jučer u Medulinu, među ostalom publikom prisustvovao je tek jedan ribar. Pritom je ukazao na suštinsku bit problema - ribare LAGUR mora zainteresirati te im približili ovakve, naizgled komplicirane teme da shvate kakve koristi mogu ostvariti.
Prvo od serije predavanja otvorio je predsjednik LAGUR-a i medulinski načelnik Goran Buić, rekavši da je grupa unutar mjere za izradu Lokalne razvojne strategija u ribarstvu, dobila 700 tisuća kuna.
Animirati ribare
- Strategija će biti izrađena do početka prosinca, nakon toga slijedi evaluacija, a kada bude prihvaćena ide i financiranje. Zato u izradu treba uključiti ribare. Moraju to shvatiti kao dobru priliku za unaprjeđenje ribarstva pa na koncu i rješavanje njihove egzistencije, rekao je Buić. LAGUR "Istarska batana" obuhvaća područje Rovinja, Vodnjana, Bala, Barbana, Fažane, Kanfanara, Ližnjana, Marčane, Medulina i Svetvinčenta.
- Problem je slaba komunikacija između nas ribara i institucija. Mnogi kolege odlično love ribu, ali im je ovaj dio stran i to im treba približiti, rekao je medulinski ribar Siniša Milutinović, a prisutni su se složili da je potrebno više poduzeti da se ribare animira.
- Članarina u EU nije besplatna, a ne iskoristimo li mi sredstva za provedbu Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo bit će hrvatskim ribarima, zbog alokacije sredstava, itekako zahvalni ribari iz drugih zemalja EU-a. Očekujemo da ribari predlože projekte koji su njima važni i koji će ući u Strategiju. Ako mi radimo Strategiju s projektima koji ribarima nisu potrebni, onda je bolje da je i ne radimo, rekla je Renata Šeperić-Petak iz konzultantske tvrtke Logička matrica. Navela je da bi LAGUR do izrade strategije trebao povećati svoje članstvo, s obzirom da se taj dokument naknadno ne može dopunjavati.
Cilj 2,2 mili. eura
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo do 2020. godine iznosi blizu 350 milijuna eura, od čega Hrvatska izdvaja 96 milijuna eura. "Istarskoj batani" moglo bi biti odobreno 2,2 milijuna eura koje će trebati ciljano i namjenski iskoristiti do 2023. godine, dok je na snazi hrvatski Operativni program.
- Da bi LAGUR dobio ta sredstva treba napraviti lokalnu strategiju, koja će biti prilagođena nacionalnim ciljevima. No, od 36 ciljeva iz OP-a, vama je potrebno pet ili šest, a ribari moraju reći koji su to, navela je između ostalog Šeperić-Petak. Prema OP-u prioriteti su poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na znanju utemeljenog ribarstva te akvakulture. Treći je prioritet poticanje provedbe zajedničke ribarske politike, četvrti povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije, zatim poticanje stavljanja ribe na tržište i prerada, itd.
Nespremni ušli u EU
- Mi nemamo problema s preradom ribe, sve ide na stol, kod nas nema viška ribe, rekla je Šeperić-Petak i navela da ribari ne mogu računati na potpore za povećanje jata temeljenog na GMO-u, da nema povećanja konjskih snaga plovila, niti izgradnje lučke infrastrukture. Nijedna članica EU-a ne može očekivati povećanje ribolovnih kvota, ali je i napomenula da nisu sve članice ušle na istim pozicija, a Hrvatska je trebala za tu mjeru imati odgodu primjene. To, kao i mnogi problemi ribara, rezultat su loših pregovora u koje je Hrvatska, rekla je, ušla na koljenima.
- Istina. Da smo bili spremniji prilikom ulaska u EU imali bi danas više "konja" i bruto tona za našu flotu, rekao je Milutinović. (Zvjezdan STRAHINJA)