Svečanom sjenicom Skupštine Istarske županije i Saveza udruga istarskih antifašista u pazinskom Spomen domu Sjedinjenja i slobode obilježena je 72 obljetnica donošenja Pazinskih oduka. Sabor istarskih narodnih predstavnika i Pokrajinski Narodnooslobodilački odbor za Istru u Pazinu su 25. i 26. rujna 1943. potvrdili odluke o sjedinjenju Istre s maticom zemljom Hrvatskom, a u spomen na te događanje Skupština Istarske županije 2002. donijela je statutarnu odluku da se 25. rujna slavi kao Dan županije, rekla je na početku svečane sjednice Tamara Brussich, potpredsjednica Skupštine Istarske županije.
Pazinske rujanske odluke u 1943. jasno su opredijelile budućnost Istre i Hrvatske. Istra se ne početku jasno opredijelila za demokraciju, antifašizam, poštivanje ljudskih i manjinskih prava, suživot, višejezičnost, multietičnost i multikulturalnost, za poštivanje različitosti, tako se rađa i živi u Istri, rekla je Brussich. To su generacijama naše bogatstvo i vrijednosti kojima se ponosimo, a visoko na ljestvici vrijednosti je Narodnooslobodilačka borba čije su vrijednosti duboko utkane u istarski narod.
"Mi znamo ča nan triba, ki smo ča smo i kamo gremo. Znali smo to 43., 90., a znamo i danas", poručila je Brussich.
Svečanoj sjednici su uz županijske vijećnike i brojne antifašiste iz raznih krajeva Istre, Primorsko goranske županije i Like nazočili visoki gosti na čelu s hrvatskom premijerom Zoranom Milanovićem. Uz njega bili su istarski župan Valter Flago, nekadašnji predsjednik RH Stjepan Mesić, predsjednik Udruge antifašista Hrvatske Franjo Habulin, predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije Erik Fabijanić, istarski europarlamentarac Ivan Jakovčić, zatim zastupnici u hrvatskom Saboru, predstavnici jedinica lokalne samouprave i mnogi drugi.
Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović pozdravio je skup pozdravom: "Dame i gospodo, drugarice i drugovi", a nakon što zbog toga dobio velik aplauz, dodao je kako je ovaj pozdrav danas aktualan jer pokazuje kako čovjek u teškim trenucima mora čovjeku biti drug. Pazinske su odluke antiteza izreci da je put do pakla posut dobrim namjerama. U njihovom slučaju put do uspjeha i sreće bio je popločen najboljim namjerama. Međutim, to je put koje je trebalo pregaziti, a na njemu su partizani dalmatinskih brigada, sastavljenih od boraca raznih nacionalnosti s istarskim partizanima, ostvarili cilj Pazinskih odluka.
Današnja izbjeglička kriza pokazuje tko je čovjek, a tko želi da ga se tako naziva, rekao je premijer.
"Moj zadatak i zadatak mojih suradnika jest da štitimo hrvatske interese, da štitimo sigurnost hrvatskih građana i da ovo što dostojanstvenije, ali profesionalnije, odradimo u suradnji s onim državama kojima je najteže, najmanje prigovaraju, a to su Austrija i Njemačka", rekao je Milanović. Naglasivši kako ćemo iza ovoga ostati čisti ponosni kako ljudi, a kada usporedimo Hrvatsku s državama koje su istočnije od nje, vidimo da mi jesmo država civilizirana i organizirana. "Izgradnjom ograda kao jednih od najvećih sramota ovog vremena, oni koji su odrasli iza njih očito iz tih ograda ne mogu van", poručio je Milanović.
Osvrnuvši se na pitanje decentralizacije premijer je priznao kako se slaže da odluke treba donositi najbliže ljudima, a to su općine i gradovi. Svjestan da je Hrvatska centralizirana država, Milanović kaže kako je u ovom trenutku najvažnije da na razini čitave države imamo uravnoteženo zadovoljavanje zajedničkih standarda. Naime, u prve četiri godine, ova se Vlada morala baviti redom u državi, pripremama za poštivanje elementarnih pravila i financijskom krizom. Na kraju smo, kako je rekao premijer, uspjeli da Hrvatska raste kao uredno drvo, a ne kao šikara.
"Mi se sistemski tim stvarima nismo uspjeli baviti, a sada hoćemo i možemo i budemo, jer je zemlja stabilnija i deficit je pod kontrolom. Na razini države treba dogovoriti koja su prava županija i gradova, ali i koje su njihove obaveze", poručio je premijer Milanović.
Bivši hrvatski predsjednik i počasni građanin Istarske županije Stjepan Mesić izrazio je zadovoljstvo što se u ovakvim prigodama ne zaboravlja one koji su u teškim trenucima ponijeli zastavu borbe za slobodu u Drugom svjetskom ratu. Mesić bi volio da je tako u cijeloj Hrvatskoj i da se povijest ne zaboravlja i ne falsificira.
Istarski župan Valter Flego istaknuo je da se 25. rujna 1943. zbio najvažniji događaj u istarskoj povijesti. "Bez toga danas ne bismo imali našu Istru", rekao je Flego. Dodao je da je tih davnih dana odabran put kojim Istrani i Istra žele poći, opredjeljujući se za Istru slobodnih, ravnopravnih i uspješnih građana.
U nastavku je govorio u rezultatima koje je Istre da sada ostvarila, posebno u turizmu. No, sve to nije došlo slučajno već promišljeno, rekao je Flego, izdvojivši početak gradnje nove bolnice i studentskog doma u Puli, odlagališta otpada Kaštijun, navodnjavanje Valture, ističući potrebu gradnje druge trake Istarskog ipsilona i druge cijevi tunela kroz Učku.
Flego se osvrnuo na veliku centraliziranost države izdvojivši vojne zone koje se zbog sporosti administracije ne mogu iskoristiti za druge namjene i otvaranje novih radnih mjesta. Zato to treba promijeniti, a obaveze i odgovornosti spustiti na niže razine. "Iskreno vjerujem da je decentralizacija put kojim Hrvatska treba krenuti, i da je to najučinkovitija formula za rješenje gospodarskih problema s kojima se Hrvatska susreće. Drago mi je da u svojim govorima decentralizaciju Hrvatske spominju premijer i predsjednica Hrvatske", poručio je župan Flego.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa Svečane sjednice Skupštine Istarske županije sudjelovali su Mješoviti pjevački zbor "Roženice" iz Pazina, pod ravnanjem Ines Kovačić-Drndić, Vokalna skupina "Istravaganti" iz Umaga, pod ravnanjem Sergia Bernicha, te popularna pazinska etno-skupina "Veja". (Mirjan RIMANIĆ, snimio: Manuel ANGELINI)